Nakon ekstremnih poplava diljem Europe, kakvima smo i sami svjedočili 2014., Europska unija sve glasnije poziva na brže djelovanje u sprečavanju klimatskih promjena, javlja RTL.
Europska unija zacrtala je cilj, a to je klimatska neutralnost do 2050. godine. Profesor zagrebačkog PMF-a Branko Grisogono kaže da prema tom cilju Hrvatska ide presporo.
"Mi trebamo sami pronaći kako u hidrologiju, poljoprivredu, šumarstvo, ovo malo industrije što imamo, promet, prilagoditi budućim vremenima. Na tome znam da se radi, ali presporo. Može nam se dogoditi ovakav jedan užasan scenarij dok se mi pripremamo."
Hrvatska je daleko od elektrifikacije voznog parka
Priprema uključuje rješavanje četiri glavna problema. Riječ je o prometu kao najvećem zagađivaču, zatim o nedostatku zelenih površina, nerazvrstavanju otpada kao i upotrebi industrijskih plinova. Glavni problemni su izgaranje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, prijevozu, industriji i kućanstvima, poljoprivreda i promjene u upotrebi zemljišta poput krčenja šuma, odlaganje otpada, upotreba industrijskih fluoriranih plinova.
Inače, do 2035. svi auti bi na prometnicama Europske unije trebali bi biti samo električni. Hrvatska je još, unatoč državnim subvencijama i jeftinijoj registraciji, daleko od tog cilja.
"Prije par godina se povećao broj proizvođača na našem tržištu, zadnjih par godina se nude i poticaji od države. I svakako je to utjecalo na porast broja električnih i hibridnih vozila. Ali i dalje je to zanemariv broj u odnosu na konvencionalne motore", kazao je Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske.
Od milijun i 783.056 vozila na cestama Hrvatske samo je 12.010 hibridnih, a od toga tek 1855 potpuno električnih vozila. Dio problema je visoka cijena.
