U novom objavljenom tjednom izvješću o koronavirusu u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da je ukupno 725 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77 godina. 274 osobe preminule su na respiratoru.
Epidemiološki pokazatelji na dan 9. studenoga 2020
- Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 394,2/100.000
- Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 772,2/100.000
- Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100.000 stanovnika: sve
- Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100.000 stanovnika: sve
- Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 57.523
- Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 28,0%
- Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 564.686; 12,2%
- Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 3,2/100.000
- Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 238
- Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1.000.000 stanovnika: 203,5/1.000.000
Distribucija novih slučajeva po županijama
U dvotjednom razdoblju od 3.11.-9.11. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji i Požeško-slavonskoj. Najveću 14-dnevnu stopu ima Varaždinska županija, a slijede je Međimurska i Krapinsko-zagorska županija.
Epidemija od 30. do 37. tjedna epidemije
U Tablici 1. dan je prikaz epidemioloških pokazatelja po tjednima epidemije. Iz podataka je vidljivo da jedan od najvažnijih epidemioloških pokazatelja - stopa potvrđenih slučajeva, nakon pozitivnog trenda u razdoblju do 31. tjedna, u 32.-36. tjednu raste, uz relativno značajne skokove u posljednja 4 tjedna. Stopa potvrđenih slučajeva padala je do 31. tjedna kada je iznosila 31,2 te od tada kontinuirano raste i u 37. tjednu iznosi 385,3. Broj novih slučajeva u odnosu na tjedan prije porastao je za 4,2%, što je najmanje postotno povećanje broja slučajeva u posljednjih 6 tjedana. Ukupan broj testiranja, nakon blagoga pada u 32. i 33. tjednu, od 34. tjedna kontinuirano raste te je u 37. tjednu napravljeno ukupno 56.968 testova. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je padao do 31. tjedna, od kada kontinuirano raste te u 37. tjednu iznosi 26,8%.
U tablici 2. dan je prikaz seta pokazatelja vezanih uz težinu kliničke slike te smrtnosti od COVID-19. S povećanjem tjednog broja slučajeva, raste i broj osoba na respiratoru, a za razliku od prethodna tri tjedna kada je udio slučajeva na respiratoru u ukupnom broju slučajeva iznosio 0,5%, u ovom se tjednu povećao na 0,8%. Situacija je slična i s udjelom smrtnih slučajeva u ukupnom broju slučajeva koji u ovome tjednu iznosi 1,5%, dok je u prethodna tri tjedna iznosio 0,7%, odnosno 0,8%. Stopa smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika u ovome je tjednu iznosila 5,7.
U tablici 3. prikazano je kretanje 7-dnevne stope po danu tijekom posljednja 2 tjedna s granicom od 50/100.000 stanovnika koja se u neki zemljama uzima kao jedan od kriterija u procjeni epidemiološke situacije. Trend visokih stopa s početka listopada nastavlja se i u studenom, a posebno se ističu tri sjeverne županije (Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija).
DOMAĆI ZNANSTVENIK IMA VAŽNU PORUKU ZA SKEPTIČNE: Jasno je objasnio zašto ne trebamo strahovati zbog novog cjepiva
Hospitalizacije i težina kliničke slike
Na slici 2. prikazan je odnos dnevnog broja potvrđenih slučajeva i dnevnog broja hospitaliziranih slučajeva. Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao između minimalnih 161 i maksimalnih 248, dok se udio hospitaliziranih slučajeva u ukupnom dnevnom broju potvrđenih slučajeva kretao u rasponu od 6% do 12,1%.
Slika 3. prikazuje udio hospitaliziranih u ukupnom broju tjednih slučajeva. Od ukupnog broja potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu, njih 8,2% je hospitalizirano, što predstavlja rast u odnosu na prošlotjednih 7,2%. Na respirator je u istom periodu stavljeno 132 osoba, što čini 0,8% od ukupnog broja potvrđenih slučajeva, odnosno jednak udio kao i prethodni tjedan.
Iz grafičkog prikaza na slici 4. vidljivo je da nagib krivulje potvrđenih slučajeva prati krivulja ozdravljenih slučajeva, dok krivulja aktivnih slučajeva, uz pojedine uzlazne, pokazuje i plato u određenim periodima. Nakon izmjene duljine trajanja izolacije oboljelih bilježi se nagli pad broja aktivnih slučajeva u drugoj polovici rujna, a nakon čega je broj aktivnih slučajeva dva tjedna stagnirao, da bi ponovno kontinuirano rastao. U posljednja 4 tjedna bilježi se značajan rast krivulje ukupnog broja potvrđenih slučajeva, kojega prati i rast ukupnog broja ozdravljenih. Krivulja aktivnog broja slučajeva u posljednjih tjedan dana ne pokazuje uzlazni smjer.
Dobno-spolna raspodjela smrtnih slučajeva
Ukupno je 725 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77 godina. 274 osoba preminulo je na respiratoru.
Smrtni slučajevi (3.11.-9.11.2020)
U posljednjih tjedan dana preminulo je 238 osoba, od toga je 78 (32,8%) osoba bila na respiratoru. Raspodjela po dobi i spolu u posljednjih tjedana dana prikazana je u tablici 5., a po županijama u tablici 6.
Koja su žarišta?
U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne i primorske Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi. Najviše 7-dnevne stope na dan 9. studenoga zabilježene su u kontinentalnoj Hrvatskoj i to u Varaždinskoj (895,9) i Međimurskoj (727,8) županiji, zatim u Krapinsko-zagorskoj (510,5) te Brodsko-posavskoj županiji (461,9) i Gradu Zagrebu (450,5). U primorskim županijama najnižu stopu bilježi Zadarska županija (184,4) dok su veće stope zabilježene u ostalim primorskim županijama međutim i dalje su značajno niže u odnosu na kontinent.
Unatoč velikom porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koja svakako imaju svoj značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u zemlji. I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima raznih sadržaja i okolnosti (najčešće krštenja, rođendani, vjenčanja), proslavama ili domjencima, zbornim pjevanjem, izlascima ili treninzima i takmičenjima raznih sportskih klubova. Iz tih aktivnosti svakodnevnog života zaražavanje se prenosi u radne sredine te na taj način niti jedan radna sredina nije pošteđena mogućnosti da se u njoj pojavi više zaraženih. Tako se evidentiraju i prate proboji virusa u zdravstvene ustanove, najčešće bolnice, ali i povremeno u ustanove u socijalnoj skrbi. Isti princip vrijedi i za odgojno-obrazovne ustanove, među kojima najviše zaraženih ima u srednjim školama. Značajan udio u oboljelima kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.
Dobno-spolna raspodjela oboljelih
U prethodnih tjedan dana oboljelo je ukupno 16.116 osoba – nešto je veći udio osoba ženskog spola (52,4%). Slična raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dojenčadi, gdje je ujedno i najmanji broj zabilježenih slučajeva. Po dobnim skupinama – najmanji udio oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama djece (8,5%). U toj je skupini najviše oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, odnosno 47,1%. Odrasli u rasponu dobi od 19-65 godina čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 12.435 (77,2%). Distribucija oboljelih po dobi nije se značajno promijenila u odnosu na prošli tjedan.
Epidemiološke mjere
Od inicijalne prilagodbe mjera koje se započele krajem travnja u svrhu nastavka gospodarskih, ekonomskih i društvenih aktivnosti, kontinuirano su na snazi mjere održavanja fizičkog razmaka, održavanja higijene ruku i dezinfekcije, nošenja maski za lice ili medicinskih maski u određenim zatvorenim prostorima te svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima kod pružatelja smještaja u socijalnoj skrbi i zaposlenima u ugostiteljskim objektima te ograničenja broja osoba na privatnim i javnim okupljanjima.
Od kraja kolovoza, na prijedlog lokalnih stožera, donose se i ciljanje mjere na lokalnoj razini od kojih se većina odnosila na ograničenja broja osoba na vjenčanjima, sprovodima i ostalim privatnim okupljanjima, mjere za organizaciju većih manifestacija, zabrane posjeta u bolnicama i domovima za starije te zabranu publike na sportskim natjecanjima.
Na nacionalnoj razini trenutno su važeće mjere vezane uz:
Okupljanja - Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja (25. listopada)
Ugostiteljstvo - Odluka o privremenom uređivanju rada i radnog vremena u ugostiteljstvu (13. listopada)
Maske - Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski (12. listopada)
Granične prijelaze - Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske (30. lipnja)
U proteklih tjedan dana donesena je Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja i prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja te odluke vezane uz epidemiološke mjere u Varaždinskoj, Međimurskoj i Karlovačkoj županiji.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
