Nakon što je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec prozvala ravnatelje bolnice za pogrešno fakturiranje, Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u ponedjeljak je zatražila da HZZO za fakturiranje u bolnicama zaposli administratore, te pozvala DORH i Uskok da preispitaju poslovanje HZZO-a.
Podcjenjivački odnos HZZO-a prema bolnicama
HUBOL u priopćenju proziva HZZO za podcjenjivački odnos prema bolnicama i predlaže strogi nadzor nad poslovanjem te ustanove koja raspolaže s 23 milijarde kuna, te osobnu odgovornost ravnateljice Prenđe Trupec uz poziv DORH-u i Uskoku za nadzor poslovanja HZZO-a s obzirom na uvjetno mišljenje Državne revizije na ranije poslovanje.
Ravnateljica HZZO-a optužila je prethodno ravnatelje bolnica da ispostavljaju račune za sve i svašta, uključujući i prevelik broj slučajeva s komplikacijama. "To pokazuje ili njihovu lošu kvalitetu ili lažno fakturiranje“, rekla je Hini Prenđa Trupec.
Odgovarajući na te optužbe, bolnički liječnici traže strogu kontrolu poslovanja HZZO-a koje je opterećeno, kako navode, brojnim nenaplaćenim milijunima i milijunski plaćenom informatičkom opremom, a navode i slučaj kada je Zavod savjetodavne usluge, koje je mogao sam podmiriti, na jednom projektu plaćao 600 kuna po satu.
HUBOL proziva HZZO i za podcjenjivanje liječnika "čiji rad plaća 95,18 kuna", te jednostruko smanjenje cijena usluga što je, kažu, bio jedan od glavnih uzroka da su zdravstvene ustanove morale ići u sanaciju u kojoj je potrošeno oko 2,5 milijarde kuna, ali je generiran još gotovo toliki dodatni dug.
HZZO funkcionira po principu "mrkve i batine"
Također optužuje Prenđu Trupec da nije našla niti jednu zamjerku za poslovanje HZZO-a koji od 1. siječnja 2015. godine, otkad je izvan državne riznice, funkcionira po principu "mrkve i batine", ne uzimajući u obzir mišljenje nadležnih komora ni ministra zdravlja.
Zanimljivo im je također što ravnateljica, dok proziva bolnice za pogrešno fakturiranje, ne spominje da su bivši djelatnici HZZO-a održali plaćena predavanja bolnicama upravo u svrhu što učinkovitije naplate prema HZZO-u, koju ona danas tako strogo osuđuje.
Ako ne dođe do temeljitih provjera i promjena u radu HZZO-a, neće se osigurati financijska stabilnost hrvatskog zdravstvenog sustava, poručuju iz HUBOL-a te izražavaju "duboku zabrinutost za budućnost hrvatskog solidarnog javnog zdravstvenog sustava".
Državni ured za reviziju u nalazu za 2013. i 2014. navodi da je HZZO u rujnu 2013. nabavio informacijski sustav u vrijednosti 87.437 kuna, da bi za pet mjeseci prihvatio ponudu istog ponuditelja za nadogradnju tog sustava, toga puta u vrijednosti 200.000 kuna, tako da je sustav ukupno plaćen 287.437 kuna.
Revizija nabave informacijskog sustava
Ured za reviziju smatra da je HZZO podijelio nabavu u dva dijela kako bi izbjegao raspisivanje javnog natječaja i odredbe Zakona o javnoj nabavi. Sporna im je bila i opravdanost angažiranja vanjskih informatičara s obzirom da HZZO-ove informatičke službe imaju 127 zaposlenika.
Vezano uz nabavu informacijskog sustava, HZZO u svojem očitovanju na nalaz revizije navodi da su 2013. istražili tržište i utvrdili procijenjenu tržišnu vrijednost mogućih rješenja, te u skladu s tim proveli postupak bagatelne nabave. No, kada je nabavljeni informacijski sustav počeo funkcionirati, uočili su mogućnost da ga se nadogradi i poboljša pa su 2014. proveli pozivni natječaj, a najpovoljniju ponudu, među tri ponuđača, imao je upravo ponuditelj koji je nabavio informacijski sustav.
"Nadogradnjom je vrijednost sustava višestruko porasla te je ugovoreno njegovo nužno održavanje u 2015.", odgovorio je HZZO. Angažman vanjskih informatički stručnjaka obrazlažu time da dvije trećine informatičara u Zavodu imaju znanja samo za osnovno održavanje sustava i informatičku podršku, ali ne i za implementaciju novoga sustava.
