Hrvatska znanstvenica, molekularna biologinja s adresom u Münchenu Željka Trepotec pojasnila je za N1 kako funkcionira cjepivo protiv koronavirusa temeljeno na glasničkoj ribonukleinskoj kiselini.
"Ova vrsta cjepiva temeljena na glasničkoj RNA bazira se na tome da se u naš organizam unosi samo uputa koju mi dajemo stanicama koje dalje stvaraju proteine na bazi kojeg naš organizam dalje stvara imunitet. Što se tiče običnih cjepiva, najčešće se koriste oslabljeni virusi ili živi virusi koji se unose u naš organizam i na koje naše tijelo stječe imunitet. Osoba koja će primiti cjepivo protiv koronavirusa ove vrste primit će RNA, dakle ribonukleinsku kiselinu koja je upakirana u lipidnoj nanočestici. Dakle, imamo sloj lipida i unutra se nalazi RNA. Kada to uđe u stanicu, stanica će stvoriti protein koji je inače dio virusa, dakle u organizam ne unosimo nikakav dio virusa nego samo uputu da nastane jedan protein virusa na koji naše tijelo reagira", pojasnila je Trepotec.
Nedostatak informacija
Prokomentirala je i određeni otpor prema cjepivu koji se pojavio u domaćoj javnosti. Smatra kako tome kumuje i nedostatak informacija. Tako je i na svome Facebooku pojasnila razliku između genskih i ostalih cjepiva te je pozvala građane da je pitaju ako imaju nedoumica oko cijepljenja.
"Bila sam frustrirana jer velik dio javnosti ne želi primiti cjepivo, a ljudi uopće ne znaju o čemu se radi, ne razumiju osnove ovog cjepiva. Htjela sam razriješiti taj misterij i vidjeti što našu populaciju muči te im pružiti odgovore na to. Svjedoci smo da dio hrvatske populacije ima strah vezan za ovo cjepivo, vjerojatno do toga dolazi jer je to novo cjepivo, prvo takve vrste da je odobreno, nisu upoznati s tim načinom molekularne biologije koja stoji iza toga, a vjerujem da dio problema leži i u nedostatku informacija. Hrvatska javnost nije pravovremeno informirana, nije dobila kvalitetne podatke na čemu se cjepivo temelji i kako funkcionira i to je temeljni problem", ustvrdila je.
Mitovi ne drže vodu
No, umjesto objašnjenja, u javnosti se češće pojavljuju mitovi o cjepivu. Među raširenijima su oni da će mala doza tekućine promijeniti genski kod ili uzrokovati abortuse.
"Kod ovog cjepiva ni jedna ni druga tvrdnja ne drže vodu, to je jednostavno nemoguće. Znamo da je DNK smješten u jezgri, on se prepisuje u RNA, koja dolazi u citoplazmu. Mi samo radimo taj korak da unosimo RNA izravno u citoplazmu. Naša RNA koja dolazi cjepivom neće doći do jezgre, ne može promijeniti naš genom i ne može utjecati ni na što jer je to nestabilna molekula koja će biti u našim stanicama samo dva ili tri dana, obaviti svoj posao i onda će nestati. Ovo cjepivo je prvo takve vrste koje se uopće ne proizvodi u stanicama niti u staničnoj kulturi, sinteza je kemijska, sve se događa in vitro, dakle u tubicama i nema doticaja sa živim stanicama", zaključila je stručnjakinja za glasničku RNA.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
