S autoricom znanstvenog rada Kretanje hrvatske ponude rada i njen utjecaj na migracijske tijekove; Migracijske i etničke teme porazgovarali smo o rastućem interesu Hrvata za odlazak na rad u inozemstvo.
"Trenutni odlazak postojeće radne snage može se činiti i pozitivnim jer rasterećuje pritisak na Zavod za zapošljavanje. Ali čak i srednjoročno za Hrvatsku takvo stanje predstavlja velik problem s obzirom da su depopulacijski procesi prisutni od početka 1990-ih te ćemo se vrlo brzo ionako suočiti s nestašicom radne snage, koliko god nam se to sada činilo nevjerojatnim", ističe Alka Obadić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Ona je 2008. godine u svom radu zaključila da ukupni migracijski saldo ne predstavlja velik udio u ukupnom hrvatskom stanovništvu.
"Ipak, važno je pratiti migracijska kretanja jer bi se Hrvatska mogla suočiti s većom mobilnošću svoje radne snage potaknutom odlaskom mladih znanstvenika na znanstveno usavršavanje, studenata na dodiplomske, diplomske i poslijediplomske studije u inozemstvo, kao i stručnjaka na kraće ili dulje usavršavanje", upozorila je tada zaključujući:
"U tom slučaju treba računati i na 'opasnost' njihova ostanka u inozemstvu."
Zabrinjavajuće brojke
Danas, kada je pogledala našu anketu iz koje proizlazi da tek 9 posto građana ne bi napustilo zemlju zbog boljeg života, navodi da je to zabrinjavajuće, posebno ukoliko uzorak obuhvaća mlade i obrazovne osobe. Ipak, ograđuje se od same pouzdanosti ankete budući da se ne radi o znanstvenom istraživanju.
Trenutno je prevladavajući motiv za odlazak u inozemstvo ekonomija, a to je karakteristično za većinu emigracijskih kretanja iz tranzicijskih zemalja, tumači ona.
"Od kraja 2008. godine još su više potaknuti globalnom krizom", dodaje.
Obujam migracije, ističe, trenutno još nije procijenjen, no, povijesno gledano, uspoređuje ga s kriznim razdobljima koja su uslijedila nakon ratova, i to nakon Domovinskog i Drugog svjetskog rata.
