Prije nekoliko dana na bioRxivu, bazi znanstvenih radova koji su predloženi za objavu u nekom od znanstvenih časopisa, a otvoreni su za javnost kako bi se što brže podijelila nova saznanja o novom koronavirusu SARS-CoV-2, pojavila se i studija koju kao glavni autor potpisuje prof. dr. sc. Luka Čičin Šain, naš znanstvenik, virusni imunolog, s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu.
Uz prof. Čičin Šaina tu su i njegove kolege s Helmholtz centra, Instituta za virologiju Sveučilišta u Munsteru kao i nekoliko imena s Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, odnosno prof. dr. sc. Alemke Markotić, dr. sc. Željke Mačak Šafranko te d. sc. Ivana-Christiana Kurolta.
Vrlo brza mutacija
Početkom svibnja prof. Čičin Šain bio je sa suradnicima globalna vijest nakon objave o prepoznavanju antitijela koja sprečavaju novi koronavirus da uđe u našu stanicu, piše Večernji list.
''Mi smo zaključili da SARSCoV-2 može mutirati vrlo brzo kako bi se prilagodio uvjetima u kojima se razmnaža. SARS-CoV-2 se širi kao roj jedinki koje su genetski raznovrsne (kvazivrste) i nose pojedinačne mutacije iako je jedan jedini genetski kod obično dominantan. Prisutnost velikog broja kvazivrsta u virusnom roju omogućava da se virus brzo prilagodi kad se uvjeti promijene. Slične smo pojave utvrdili kod tri neovisna izolata (iz Austrije, Njemačke i Hrvatske) koje smo uzgajali u laboratoriju i vidjeli da su sva tri mutirala isti gen na istom mjestu kako bi brže rasli, ali su ga mutirali svaki na svoj način jer je to ovisilo o kvazivrstama koje su bile prisutne u roju virusa još pri izolaciji. Prisutnost kvazivrsta u rojevima virusa nije nova pojava, već je opisano za brojne druge viruse, ali mi smo to pokazali za SARS-CoV-2'', objasnio je prof. Čičin-Šain o radu koji bi mogao imati dalekosežne implikacije.
Dobra prilagodba virusa
Rad grupe znanstvenika na čelu s prof. dr. sc. Lukom Čičin-Šainom ima nekoliko važnih implikacija za dalje istraživanje novog koronavirusa SARS-CoV-2 odnosno metoda liječenja njime izazvane bolesti COVID-19.
''Ovaj virus ima jak potencijal da se prilagodi uvjetima koji ograničavaju njegov rast. Kad jednom bude razvijen neki lijek i počne njegova široka primjena u klinikama i ambulantama, postoji visok rizik da virus brzo mutira kako bi se prilagodio lijeku i rastao u njegovoj prisutnosti. Taj je princip poznat iz drugih mikroorganizama, naročito kod bakterija koje su razvile otpornost na antibiotike'', objašnjava prof. Čičin-Šain.
Stoga će adekvatna strategija borbe protiv koronavirusa zahtijevati primjenu nekoliko lijekova istovremeno, kaže prof. dr. Čičin-Šain, koji će virus gađati na nekoliko mjesta, čime će postati praktično nemoguće da virus mutira na nekoliko mjesta istovremeno. Taj princip se primjenjuje u terapiji AIDS-a, gdje HIV, koji je izuzetno sklon mutacijama, ne može istovremeno izbjeći tri lijeka kada ih se kombinira u terapiji.
