Nakon što je istaknuo kako je najgore iza nas te kako možemo očekivati smirivanje vremena, Zoran Vakula je istaknuo kako je ovo jedna od najhladnijih prvih polovica svibnja u povijesti mjerenja. No ističe kako je to peh te kako će gotovo sigurno ova godina, gledano u cjelini, biti ekstremno topla.
"Ove godine ekstrem, ekstremi se događaju, sve su češći i žešći - vrućina i hladnoća, sušna i kišna razdoblja. Kad se sve to zbroji sve skupa po temperaturi je znatno iznad prosjeka. Prošla godina, a uvjeren sam i ova, bit će iznadprosječno topla iako ćemo ovu prvu polovicu svibnja pamtiti kao jednu od najhladnijih", rekao je u Otvorenom HRT-a.
'Jedan stupanj ne zvuči mnogo, ali to je golema količina energije'
Prof. dr. sci. Branko Grisogono s PMF-a pojasnio je kako je i ovo drastično zahladnjenje posljedica globalnog zatopljenja. Ističe kako nijedan metereološki događaj sam za sebe ne potvrđuje ni opovrgava klimatske promjene, no klimatologija proučava cjelinu.
"To je sam jedna kap u jezeru jer klimatologija se bavi dinamičko-statističkim strukturama, mustrama kroz dulje razdoblje i kroz šire područje", kaže i nastavlja:
"Zagrijao se sustav jako mnogo. Energija je ogromna, možda nama jedan stupanj ne znači mnogo individualno, ali su to ogromne količine energije. Moramo što prije reagirati i što prije smanjiti plinove staklenika, betoniranje i asfaltiranje, preveliku sječu šuma, promijeniti reflektiranje zračenja, drugačije se hraniti, manje jesti mesa, više se obrazovati u smislu da nismo vlasnici prirode niti da su resursi beskonačni. Resursi su, nažalost, konačni. Čovjek je glavni uzrok promjena. Ključno za očuvanje civilizacije je da se ograničimo na globalno zatopljenje. To je zabrinjavajuće što smo napravili zadnjih 100 do 200 godina", apelira Grisogono.
'Zabluda je da je klima stalna'
I akademik Vladimir Paar je istaknuo kako je važno voditi računa o ekologiji.
"Što se tiče klime, osnovna je zabluda da je klima nešto što je stalno pa se nešto malo mijenja. Klimatske promjene su osobina koja prati povijest Zemlje od njenog stvaranja do danas", uvjeren je Paar.
Govoreći o hitnijim i neposrednim posljedicama, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković istaknuo je kako se mora ponajprije voditi računa o velikim urbanim područjima poput Karlovca. Objasnio je kako su boks barijere spasile 500-injak kuća u karlovačkim prigradskim naseljima Logorište i Mala Švarča već drugi put, lani i ove godine.
Na pitanje zašto do sada nije već izgrađen suvisli nasip, rekao je kako se radi na tome i hvalio ovu Vladu te dodao kako je nastao projekt zaštite rijeka sliva Kupe i da je Sabor u siječnju donio zakon koji Hrvatskim vodama omogućava brže rješavanje imovinskog-pravnih odnosa.
