Hrvatska je za sudjelovanje u NATO-ovim međunarodnim misijama u Afganistanu, Iraku i na Kosovu dobila pozitivnu ocjenu na sastanku ministara obrane zemalja članica tog vojno-političkog saveza. Osim toga, održan je i sastanak zemalja članica koje sudjeluju u misiji Resolute Support u Afganistanu. Jutarnji neslužbeno doznaje kako se razgovaralo o smanjenju broja vojnika u Afganistanu.
Amerikanci već smanjuju broj svojih vojnika, nastojeći, zajedno s tamošnjom vladom, pregovarati s talibanima. No, još je važnije što se odustalo od dogovara "Zajedno unutra, zajedno van", što je sugeriralo da će se svi skupa povući iz misije. No, sada je na snazi princip "Zajedno unutra, zajedno se prilagođavamo", što znači da svaka zemlja može samostalno povući svoje vojnike, ali se prije toga mora dogovoriti s partnerima.
Hrvatska u ovoj misiji ima 104 vojnika koji obavljaju savjetničke poslove za afganistansku vojsku, policiju i specijalce te sudjeluju u zaštiti savjetničkih timova, a uz to obavljaju i medicinske te vojno-policijske dužnosti. Novoizabrani predsjednik Zoran Milanović je nekoliko puta u svojoj predizbornoj kampanji istaknuo kako će pokrenuti pitanje povlačenja vojnika iz Afganistana, jer ondje više nema smisla sudjelovati. Predsjednica i premijer su to oštro kritizirali navodeći kako se HV ne može samostalno povući.
Pravi argumenti i dogovor
No, sada bi se Hrvatska, uz prave argumente, vrlo lako mogla povući iz Afganistana, a toj odluci bi trebala prethoditi analiza sudjelovanja HV-a u misijama NATO-a, UN-a i europskih vojnih snaga. U vojnim krugovima već smatraju kako su naši vojnici svoj posao u Afganistanu odradili. Prije donošenja bilo kakvih odluka i provođenja analiza, Hrvatska bi trebala razgovarati sa svojim partnerima u Afganistanu - SAD-om i Njemačkom. Doznaje se kako se to još nije dogodilo.
Zauzvrat, Hrvatska NATO-u može ponuditi povećanje broja svojih vojnika u misiji na Kosovu, što je prema mišljenju pojedinih dužnosnika iz vojnog vrha, logično, a politički i strateški puno važnije. Razgovaralo se i o povratku NATO-ovih snaga u Irak, a ministar obrane Damir Krstičević jučer je potvrdio kako će i naši vojnici biti vraćeni.
Povučeni, pa vraćeni u Irak
Sedam naših vojnika je nakon ubojstva iranskog generala Kasema Sulejmanija i rezolucije iračkog parlamenta o neprihvaćanju stranih vojnika, početkom siječnja povučeno iz te zemlje u američku bazu u Kuvajtu. Krstičević je ponovio kako su dvojica vojnika već vraćena, dok ostali čekaju odluku NATO-a.
"To je i dalje neborbena misija, vezana isključivo za obuku i mentoriranje iračkih snaga sigurnosti. Sve se vraća na početno stanje od 4. siječnja, misija je zadana, sad je na zapovjednicima na terenu da operativno provedu postupno vraćanje vojnika. NATO će preuzeti i neke obične aktivnosti od globalne anti-ISIS koalicije, međutim, nema povećanja broja vojnika i nema proširenja opsega misije u Iraku", rekao je Krstičević.
Iračka je vlada naime dala dozvolu o povratku NATO-ovih vojnika u zemlju, a njima će se pridružiti i dio pripadnika Globalne koalicije za borbu protiv ISIS-a. Time bi se misija NATO-a trebala ojačati i proširiti na mentoriranje ostalih iračkih sigurnosnih snaga, osim vojske. Zasad u NATO-u nisu zatražili povećanje broja hrvatskih vojnika u toj misiji, tako da će oni biti vraćeni na svoja dosadašnja "radna mjesta" u iračkom Ministarstvu obrane te drugim lokacijama u Bagdadu.
