Članice Hrvatske biskupske konferencije ustrojavaju sustav zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, što se većinom odnosi na organizaciju posebnih povjerenstava i edukaciju zajednice, a povjerenstva dviju biskupija već su se susrela i obradile nekoliko slučajeva zlostavljanja. To proizlazi iz podataka koje je Hina dobila od povjerenstava za zaštitu maloljetnika tijekom protekla tri tjedna, nakon što je na 14 (nad)biskupijskih mailova poslala upite istog sadržaja.
Promatrani su sadržaji odgovora povjerenstava, dostupnost mehanizma prijava zlostavljanim osobama te način komuniciranja povjerenstava nakon Hinina upita. Povjerenstva su različito reagirala na upit. U većini odgovora očituje se povjerenje i otvorenost prema javnosti, dok je dio njih ostao bez odgovora, a neki su to smatrali nečim manje važnim od njihovih svakodnevnih obaveza.
U Sisačkoj biskupiji zabilježena su tri slučaja zlostavljanja od kojih su dva riješena, a jedan je još otvoren zbog, kako je rečeno, prekida komunikacije osobe koja je prijavila slučaj. Tjednik Novosti objavio je članak u kojem je optužio đakovačkog nadbiskupa Đuru Hranića za propuste i pokušaj zataškavanja zlostavljanja u župi Sotin.
Hranić je održao konferenciju za tisak na kojoj je odbacio optužbe i kazao da je prijavio župnika Zlatka Rajčevca policiji, a nije ga maknuo iz Sotina jer je čekao optužnicu državnih tijela. Također, kazao je da Vatikan u svojoj istrazi o njegovim postupcima nije našao nikakve propuste. Novosti su zaključile da je Hranić odgovorom neizravno sugerirao da je pokušao zataškati slučaj, te da je više vjerovao župniku nego prijaviteljima. Ostavio je župnika u službi u Sotinu i nakon što je navršio 75 godina zato da mu se ne "sruši svijet".
Svećenika je trebalo izolirati
Svećenik, psiholog te član povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba Josip Bošnjaković jutros je u emisiji HRT-a "U mreži Prvog" rekao da je svećenika iz Sotina prijavljenog za seksualno zlostavljanje trebalo izolirati od doticaja s mogućim žrtvama. Naime, Bošnjaković je rekao da bi tu situaciju promatrao iz perspektive žrtve, za koju bi bilo iznimno frustrirajuće da se, unatoč prijavama, ne događa promjena, te da je svećenika trebalo izolirati od doticaja s mogućim žrtvama.
Da je pristup bio pogrešan smatra pročelnik Katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić. "Crkva koja se oglašava vezano za seksualno zlostavljanje djece i maloljetnika govori samo o žrtvama. Klanja se žrtvama, ispričava se žrtvama, moli žrtve za isprike. Ubili su Boga u žrtvama, pa neka tog Boga ožive u žrtvama", rekao je Matulić.
Kaže da je nadbiskup prijavio taj slučaj DORH-u te se upitao što je DORH radio. "Ovdje se radi o sprezi", dodao je Matulić. Bošnjaković je rekao da se može računati da od 3 do 4 posto svećenika u Crkvi "ima poteškoća sa svojim seksualnim usmjerenjem prema maloljetnim osobama" te je naglasio da je među "normalnom populacijom", prema istraživanjima, taj udio oko četiri do pet posto.
'Duhovno obeštećenje'
Matulić je rekao da da "takva vrsta agresije na ljudsku osobu obilježava je za cijeli život. Vi ne možete to jednostavno izbrisati".
"Nebitno je u kojoj dobi i iz kojeg vremena slučajeva govori žrtva. Ako je žrtva tu, mi se pred tom žrtvom trebamo pokloniti, ispričati se i omogućiti da ta žrtva zadobije zadovoljštinu. A ono što se dogodilo ne možemo više popraviti, ali možemo tražiti načine kako ublažiti sve te posljedice", dodao je Matulić.
Bošnjaković je rekao da se Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika pri HBK nije bavilo ovim slučajem te da je materijalna nadoknada štete opravdana i potrebna, ali samo simbolična, naglasivši među ostalim važnost duhovnog obeštećenja. "A to je javna isprika i pokajanje od strane nas u Crkvi i odgovornih osoba kako ne bismo umračili za žrtve i sliku Boga", dodao je Bošnjaković.
