Unatoč visokim brojkama novozaraženih, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Vladimir Mićović ne smatra da smo na vrhuncu četvrtog vala epidemije covida-19.
''Sukladno našim analizama, možemo projicirati da ćemo vrhunac četvrtog vala dočekati sredinom prosinca, kad bi brojke trebale početi padati, a zatim slijedi i pad broja hospitalizacija, koje su nam sada najveći problem'', kazao je dr. Mićović za Novi list.
'Nismo predvidjeli takav porast zaraznosti virusa'
Naglasio je da se zarazniji soj virusa vrlo brzo širi na sve skupine stanovništva, uključujući i najmlađe, ali da u bolnicama uglavnom završavaju stariji ljudi. No, zabrinjava ga što među hospitaliziranima ima i mlađih pacijenata. Razlog dugog trajanja četvrtog vala epidemije Mićović vidi upravo u zaraznijem delta soju virusa.
''Tijekom proljetnog vala u Primorsko-goranskoj županiji imali smo 222 umrla, a sada već 85. To govori koliko je delta varijanta potentnija od stare inačice virusa. Nismo mogli predvidjeti da će se zaraznost toliko povećati, 2,5 puta u odnosu na izvorni, wuhanski soj virusa'', kazao je Mićović.
Bolnički kapaciteti 60 posto popunjeni
Upozorio je i na prenapučenosti bolnica, kazavši kako su bolnički kapaciteti trenutno na 60 posto popunjenosti u odnosu na na vrhunac prethodnog, trećeg vala.
''Mislimo da bi do 15. prosinca trebali dosegnuti vrh tog vala. Nadamo se da do prenapučenosti bolnica neće doći, kao niti do potrebe za otvaranjem dodatnih kapaciteta, kako smo to činili u trećem valu epidemije. Vrhunac broja novooboljelih kao i vrhunac napučenosti bolnica, dakle, očekujemo oko 15 prosinca. To bi bili ključni dani koji bi odredili vrhunac četvrtog vala epidemije. Nakon toga bi trebalo ići smirenje'', istaknuo je Mićović.
Veći broj mladih među teško oboljelima
Kao jednu od specifičnosti četvrtog vala istaknuo je veći broj mladih ljudi među teško oboljelima.
''Šezdeset do sedamdeset posto udjela među oboljelima je radno sposobno stanovništvo i mlada populacija. Imamo udio od 30 do četrdeset posto oboljelih među mladima do 24 godine života. To su mladi koji su pretežno necijepljeni, a dio njih je vrlo slabo procijepljen, u našoj županiji čak i nešto bolje, do devet posto kod adolescenata između dvanaest i sedamnaest godina. Nismo bili toliko proaktivni, ali činili smo sve da i tu populaciju osvijestimo, da spriječimo širenje zaraze u tim kolektivima, da se osigura normalno funkcioniranje nastave. Raduje nas povećan broj mladih ljudi koji pristupaju cijepljenju, Mislim da će se u kratkom roku ovaj kolektivni imunitet ipak dignuti negdje do 75 posto cijepljenih, plus dvadesetak posto stečenog imuniteta, tako bi ipak mogli ući u sigurnu luku s kolektivnom zaštitom'', rekao je Mićović.
'Mjerenje antitijela u pravilu nije potrebno'
Osvrnuo se i na mjerenje antitijela.
''To u pravilu nije potrebno, pogotovo ako slijedimo smjernice koje su sada već potpuno jasne. Bez obzira na to, svi su se uvjerili da taj pokazatelj blijedi s vremenom, broj antitijela pada i to nije potrebno provjeravati. Ukoliko netko to želi učiniti – može'', rekao je za Novi list ravnatelj NZJZ Primorsko-goranske županije.
Što se tiče broja mladih koji završavaju u bolnici, kaže da je mali, ali kad se dogodi u više od 50 posto slučajeva dolazi do vrlo teškog oboljenja.
''Da ne govorimo o tome da među mladim ljudima također ima ljudi s kroničnim bolestima koje cijelu stvar kompliciraju. Pedeset posto djece koja su završila u bolnici također su imali težak oblik bolesti, bez obzira što nisu imali komorbiditete'', rekao je dr. Mićović.
