"Ove godine smanjena je količina proizvodnje pšenice, uskladištilo se oko 800 tisuća tona, a posijano je prošle godine oko 160 tisuća hektara pšenice. Urod je bio lošiji ove godine, prosjek je oko pet tona. Razlozi su jasni - kišno proljeće jako je utjecalo i količina je pala, posebno je pala kvaliteta. Ne bih rekao da je pšenica problem u Hrvatskoj, pšenice ćemo imati dovoljno, čak i za izvoz", rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Vlado Čondić Galiničić za HRT te dodao da nitko nije očekivao ovakav pad cijena.
Pšenica i pekarski proizvodi
Napominje da je za poljoprivrednika jako teška godina jer je urod podbacio, a prošlogodišnje ulazne cijene i proizvodnja bili su najskuplji povijesno, a cijene su dosta pale, rekao je. Dodaje da na jesen slijedi borba za kvalitetnu pšenicu, a na našim prostorima je zbog vremenskih neprilika došlo do smanjenja kvalitete.
"Pšenice neće nedostajati, ali cijena pšenice u ovom je trenutku za proizvođače niska, a za mlinare i proizvođače stočne hrane bi trebala biti povoljna. E, sad, zašto se to na policama ne vidi, to je drugo pitanje", rekao je Vlado Čondić Galiničić.
"Indeks potrošačkih cijena porastao je u godinu dana više od 18 posto. Ne bih branio trgovačke lance, no njihov rast je daleko ispod 15 posto. Oni imaju veliki problem s količinama. To možda nije problem na godinu dana, ali trgovački lanci, kada im pada prodaja količine u bitnim robnim kategorijama, oni dugoročno moraju intervenirati. Ako se nastavi ta disproporcija između rasta cijena onoga što se prodaje u maloprodaji i količina koja se prodaje, oni će ući u rat cijenama", zaključuje.
"Pšenica je znatno pala u posljednjih šest mjeseci na svjetskom tržištu, stoga ne bi trebala cijena rasti. Naše građane zanima hoće li padati cijena. Naš udio troškova koje imamo u našoj plaći za košaricu jako je visok. To je problem za građane i za inflaciju", rekao je Vlado Čondić Galiničić te dodao da je njegova procjena da cijene neće padati, ali neće ni znatno rasti.
Slovenski primjer
Čondić Gačinčić govori da bi potrošači trebali pratiti akcije, dati si truda, zaista mogu kupovati i pritom znatno uštedjeti, no napominje da to ne rješava osnovni problem.
"Ako smo mi jedni od najgorih u inflaciji, trebali bismo vidjeti što rade jedni od onih koji su najbolji. Svi sudionici u distribucijskom lancu trebali bi vidjeti mogućnost ušteda koje ne utječu na njihovu profitabilnost", rekao je konzultant u maloprodaji Drago Munjiza i naveo slovenski primjer koji smatra dobrim.
Ističe slovenski primjer u kojem vlada javno objavljuje cijenu košarice te time javnost zna tko je najjeftiniji. "To je veliki psihološki pritisak", nastavlja da je hrvatsko tržište dosta koncentrirano. No, da bi se trebalo objaviti cijena osnovne košarice tri do pet trgovaca u medijima da se vidi tko je najjeftiniji.
"Razgovor s tim trgovcima, kad bi se razgovaralo s njima, jedna od metoda je upravo objavljivanje košarica, a druga stvar je da ti proizvodi koji su potrošačima bitni budu svaki dan na niskim cijenama, i kad se rade vikendom akcije da se uvrste ti proizvodi i da popust ne bude 30 posto, nego 50 posto. To su praktična rješenja", rekao je Munjiza.
Na kraju krajeva, ta tri najveća trgovačka lanca zapošljavaju 50 posto svih ljudi koji rade u trgovini, ostvaruju više od 50 posto dobiti, rekao je Munjiza i ponudio rješenje da se razgovara i paralelno objavljuju činjenice koje su bitne potrošačima na lako razumljiv način u svim medijima.
POGLEDAJTE VIDEO: Je li neradna nedjelja ipak greška? U 9 ljetnih nedjelja, fiskalizirano 20 posto manje pojedinačnih računa nego lani
"Moja osnovna poruka je da trgovcima već dulje padaju količine i dio njih otvara nova prodajna mjesta, oni koji ne mogu investirati, a padaju količine, pokrenut će rat cijenama. To će se sigurno dogoditi, čim ima malo viška robe, cijene krenu padati. S jedne strane razgovor, s druge strane činjenica da građani moraju više izdvajati za iste količine robe, umanjuju količine, i cijene moraju ići dolje", govori.
Panika i wc papir
"Prva stabilizacija dolazi nakon turističke sezone, ali, ako se dogode poplave, suše, eskalira rat u Ukrajini, to su sve trigeri koji rade disbalans", govori Munjiza te dodaje da su se posljednjih godina događale stvari koje ranije nisu.
"Sjetite se kad je počeo covid, kupnja toaletnog papira - digla se njegova cijena i nikada se nije vratila. Čak i potrošači imaju utjecaj na cijene. Ako se ponašaju racionalno i ako kupuju na akcijama i ako ne reagiraju panično", rekao je Munjiza.
"Ja ne očekujem znatan rast cijena, nema nijednog razloga, bez obzira na pad količina, ne mora se onda maržom nadoknađivati očekivani volumen koji se napravio", zaključio je Vlado Čondić Galiničić.
