Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o Vladinom prijedlogu da se izmjeni Zakon o minimalnoj plaći slijedom čega bi se i rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3.276 kuna na 3.439 kuna, što je 2.752 kune neto.
Vlada je taj prijedlog Saboru poslala prošli četvrtak kada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.
Izmjenama Zakona predlaže se također da se i rad nedjelom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno.
Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine tako povećati s 3.276 kuna na 3.439,80 kuna, što je 2.752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3.839,47 kuna na 3.735,62 kuna.
Oporba je već kritizirala Vladine mjere tvrdeći da one opasno degradiraju prava radnika i da radnici zaslužuju više, s obzirom na pozitivna kretanja u gospodarstvu.
Zastupnici će u srijedu raspraviti ukupno pet prijedloga među njima i onaj da se izmjeni Zakon o strukovnom obrazovanju te uspostave regionalni centri povezani s tržištem rada.
Tamo će se provoditi redovito strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje, objasnila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te naglasila važnost provedbe prakse.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić je kazala da se time stvara temelj za vezu između gospodarstva i obrazovanja. U srednjem roku moramo osigurati sustav za umanjivanje problema manjka radne snage, posebno u nekim strukama, kazala je Dalić.
