Grupacije ribolova Hrvatske gospodarske komore protivi se prijedlogu mjera kojima Europska komisija želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru navodeći da one pogodivale nekim interesnim lobijima na štetu lokalnog ribarstva, a Hrvatska već, u dogovoru s Italijom i Slovenijom, provodi mjere po modelu koji pokazuje uspjeh u zaštiti ribljeg fonda.
"U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva", ističe, kako se navodi u priopćenju HGK, predsjednik Grupacije ribolova Ivan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.
Četiri godine provođenja mjera
Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Hrvatska već četiri godine provodi mjere za zaštitu sitne plave ribe: zatvara 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, prošireni su lovostaji u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, pa je tako, navodi HGK, ribolovni napor smanjen za oko 25 posto i to je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20 posto u odnosu na 2014. godinu.
Sudeći po stanju ribljih stokova koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere, koje su uskladile praksu, znanost i politiku, itekako djeluju. Dobar pokazatelj oporavka je i broj riba u kilogramu, koji se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjio za desetak komada, s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu. Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima, ističe HGK.
"EK je donijela prijedlog uredbe (Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom na Jadranu) koji sadržava uvođenje količinskih kvota, dok istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te uvođenje količinskih kvota. Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija“, naglašava Birkić.
Domaća potrošnja ribe zaostaje za prosjekom EU-a
Napominje da možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima, gdje jedan ribarski brod ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu tijekom cijele godine. No takav unificirani pristup upravljanja ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU i stoga nije prihvatljiv, ističe se.
HGK podsjeća da je zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom s ciljem zaštite srdele u vrijeme mrijesta počela 16. prosinca 2018. i traje do 14. veljače 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske. Radi zaštite inćuna u vrijeme mrijesta predviđen je lovostaj tijekom cijeloga svibnja. U ovoj godini za dio trajanja lovostaja predviđena je i isplata naknada ribarima, a Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu je osiguralo 4,5 milijuna eura naknada.
HGK na kraju ističe kako je međutim zabrinjavajuće da domaća potrošnja ribe veoma zaostaje za prosjekom EU-a. U Uniji je ona 20 kilograma po stanovniku, a u Hrvatskoj oko 10 kilograma. Što se tiče plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU. Zato HGK kroz projekt „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji brend domaće ribe te dodatno pojačati njezin plasman u inozemstvo, kaže se u priopćenju HGK.
