Za vrijeme koronakrize hrana je postala imperativ. Nažalost pokazalo se da Hrvatska nije samodostatna jer uvelike ovisimo o uvozu hrane. Ipak, ima i onih koji izvoze.
Put nas vodi u srce Baranje, gdje među vinogradima na povjetarcu trepere listovi lijeske. Domagoj misli da će urod biti dobar iako bi, kaže, mogao biti bolji.
"Na urod lješnjaka utječe dosta faktora. Vlaga. Druga stvar su kasni proljetni mrazovi koje smo ove godine isto imali", rekao je Domagoj Dropulić, uzgajivač lješnjaka.
Za lješnjake treba biti strpljiv. Lijeske su u punom rodu tek u osmoj godini. No kada krenu, donosit će plodove još 50 godina. Stoga je Domagoj odmah krenuo i u proizvodnju i prodaju sadnica, ali imao je vremena pronaći kupce. Čak i izvan Hrvatske.
"Uspijem prodat sve. Do suradnje s Italijom došlo je tako što se pojavio otkupljivač koji radi za talijanske tvrtke", izjavio je Dropulić.
Tako će se i hrvatski lješnjaci naći u poznatim slatkim namazima dok jedete palačinke. Doduše neće se prodati uvijek po najvišoj cijeni jer tržište ipak kontroliraju veliki proizvođači.
Turska određuje cijenu lješnjaka na svjetskom tržištu jer proizvodi čak 70 posto lješnjaka u svijetu, drugim riječima: 700.000 tona. Na drugom mjestu je Italija s 11 posto proizvodnje, a mi smo prisutni u promilima - sa samo 1000 tona lješnjaka godišnje.
No jedno je sigurno. Slavonija i Baranja ima potencijala hraniti područje veće od Hrvatske. Ova zemlja i podneblje idealni su za uzgoj i najzahtjevnijih kultura, ističu stručnjaci koji upravo ispituju ovaj voćnjak.
"Možete vidjeti iza mene, ali ako se kamera okrene u drugim smjerovima, da je ovo tlo izrazito plodno. Prirodna plodnost je dosta visoka. I njezina karakteristika u fizikalnim i kemijskim svojstvima je vrlo dobra", kazao je Ivan Bogunović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Ako ste mislili da je najveći neprijatelj lješnjaku simpatična glodavica, prevarili ste se.
"Nisu vjeverice. Već one 'vjeverice', ali na dvije noge, u ljudskom obliku", poručio je Dropulić.
Lješnjokradicama unatoč, sav će se ovaj lješnjak prodati, pa se sve više poljoprivrednika odlučuje upravo za tu kulturu. Stoga su se površine pod lijeskom u Hrvatskoj u posljednjih pet godina - udvostručile.
