Dok europske zemlje objavljuju karantene i uvode stroge mjere, dvojica hrvatskih ekonomista rekla su za Slobodnu Dalmaciju kako vjeruju da novog zatvaranja ekonomije neće biti. Prof. Drago Jakovčević misli da je za ekonomiju zatvaranje lošiji scenarij.
"Teže je opet pokrenuti stari posao koji ste zatvorili, nego pokrenuti novi posao. Uz to, kad jednom otpustite ljude, oni se starom poslodavcu ne vraćaju. Kod nas je tercijarna djelatnost dominantna i kad krenete u zatvaranje tih uslužnih djelatnosti, poput ugostiteljstva, hotelijerstva i slično, onda stvarate problem zaliha kod dobavljača koji opskrbljuju te dućane, samoposluge, restorane, kafiće...", rekao je.
To znači, nastavlja Jakovčević, da i oni prestaju proizvoditi, jer kad se potrošnja zaustavi, zaustavlja se i proizvodnja. "Hrvatska malo proizvodi, ali bi se pad potrošnje itekako odrazio na BDP. Moramo na sve načine nastaviti tražiti sredinu između nezatvaranja ekonomije i smanjivanja širenja virusa", mišljenja je Jakovčević.
Posljedice zatvaranja
Misli da bi Hrvatska trebala umjesto zatvaranja početi s brzim testovima i izoliranjem pozitivnih. Upitan kako bi se na gospodarstvo odrazilo da ga sada opet zatvorimo, Jakovčević kaže: "Onda će pad u ovom kvartalu, koji je tradicionalno zbog blagdana najizdašniji po potrošnji, koja će izostati u tom slučaju, iznositi još dva posto BDP-a. Pad BDP-a u ovoj godini ne bi bio osam posto nego 10 posto, a onda ne bi po projekcijama izašli 2022. godine nego 2023. godine", tvrdi.
Petar Vušković rekao je za Slobodnu Dalmaciju kako također smatra da više nikad neće biti onakvog zatvaranja ekonomije kakvo smo imali u ožujku. Dodaje da kao dobar indikator može poslužiti i saborska rasprava prijedloga proračuna u kojem su očekivanja Vlade s naglaskom na makroekonomske efekte u sljedećim godinama.
"Vidljivo je da je država za 2021. godinu smanjila subvencije poduzećima za 4,4 milijarde kuna, a nešto će se malo potpora financirati iz fonda React EU. To je prvi pokazatelj da Vlada ne planira neko novo veliko zatvaranje ekonomije. Drugi pokazatelj je makroekonomski pogled u budućnost. Vlada novim proračunskim prijedlogom pokazuje očekivanja da se efekti krize smanje ili potpuno nestanu u sljedeće tri godine...
Dakle, ovi planirani makroekonomski pokazatelji pokazuju namjeru Vlade da se čim prije izađe iz krize. Naravno, sve ovo je gledano u sadašnjem vremenu, odnosno u okviru dostupnih relevantnih informacija. Stvarna budućnost je uvijek neizvjesnija od onoga što mislimo", kaže Vušković.
Zdravlje na prvom mjestu
Vušković smatra i da loša klinička slika nacije i pogubne brojke pokazuju da zdravlje mora biti na prvom mjestu jer zdravljem čuvamo ekonomiju. "Empirijska istraživanja su pokazala da izostanak zaposlenika zbog oboljenja COVID-om direktno utječe na prihode poduzeća. Sada je pitanje kako pronaći idealne mjere koje će najbolje očuvati zdravlje, a da pritom ne utječu tako snažno na odnos ponude i potražnje na tržištu.
Pobornik sam jednostavnih rješenja za koja mislim da su uvijek najbolja, stoga predlažem da svi konstantno koriste maske. Tada ne bi bilo selektivnog pristupa prema određenim granama, pa ne bi bilo ni 'pobuna' od strane onih koji misle da su direktno oštećeni nekom od mjera. Osim toga, provedba te jedne mjere bi se lako mogla nadzirati i kažnjavati", zaključuje Vušković za Slobodnu Dalmaciju.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
