Zbog pandemije koronavirusa cijela je globalna ekonomija stala. Cijene važnih resursa su pale uslijed smanjene potražnje. Radnici dobivaju otkaze, a manje tvrtke su prisiljene na zatvaranje. Turizam već sada bilježi pad broja noćenja, pa time i pad prihoda. Vjeruje se da će domaća potražnja i odgođena potrošnja osigurati da daljnji pad u turizmu ipak ne bude drastičan. Ta gospodarska grana izravno pridonosi domaćem BDP-u sa 11 posto, a kroz ostale sektore sa 18 posto, tako da svi sa zebnjom iščekuju treći kvartal ove godine u kojem se od turizma generira 70 posto prihoda.
Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, ekonomist Petar Vušković, smatra da se cijeloj situaciji treba pristupiti promatrajući dvije varijable. Jedna je pandemija, čije će kretanje utjecati na buduću ekonomsku aktivnost, a druga je menadžment, u kojem će oni koji kratkoročno žele maksimizirati profit najviše otpuštati. Ekonomist upozorava kako su ekonomske mjere Vlade najviše usmjerene na takve poduzetnike.
"Neizbježno će se u travnju i svibnju i dalje otpuštati zaposlenici. Sada imamo prosječno 1000 otpuštanja zaposlenika po danu od početka krize u ožujku. Prešli smo brojku od 150 tisuća nezaposlenih. Godišnja stopa nezaposlenosti ako se nastavi ovim tempom će prijeći 10 posto i vratit će se na razinu iz 2017. od 12 posto. Gubitak dohotka nezaposlenih ili smanjivanje dohotka uslijed korekcija plaća će dovoditi do pada osobne potrošnje, a ona je važan makroekonomski agregat kod BDP-a. Bez rasta osobne potrošnje možemo sanjati ekonomski oporavak. U zadnjih 10 godina udio osobne potrošnje u BDP-u je između 57 i 60 posto", tvrdi Vušković i upozorava kako ova ekonomska kriza nema nikakve sličnosti s ranijim krizama, pogotovo onom iz 2008.
Domino-efekt
Otpuštanja zaposlenika dovode do smanjenje osobne potrošnje, uslijed nemogućnosti trošenja novca. Vušković smatra da "bez rasta osobne potrošnje možemo sanjati ekonomski oporavak" te da je sad pravo vrijeme za smanjenje državne potrošnje.
"Manja osobna potrošnja znači manje prihoda za državnu blagajnu. Fiskalna politika će morati pronaći odgovore za izazove uslijed manjih priljeva proračunskih sredstava. Očekuje nas proračunski deficit do osam posto BDP-a, i to nakon što smo tri godine imali proračunski suficit. Sada je vrijeme za smanjivanje državne potrošnje koja empirijski dokazano koči rast, pogotovo ako je njen udio veći od 35 posto BDP-a. Baltičke zemlje su dobar primjer kako doći do udjela od maksimalno 40 posto BDP-a. S druge, već sada raste javni dug, pogotovo njegov udio u BDP-u (a bit će dodatno izražen uslijed pada BDP-a). Očekuje se udio javnog duga u BDP-u od oko 90 posto. Vrijedi podsjetiti da sada iznosi 287,8 milijardi kuna ili 74,4 posto", ističe Vušković.
No, tu priča o ekonomskoj krizi ne staje. Naime, poput domino-efekta rast javnog duga utječe na smanjivanje kreditnog rejtinga, a ono pak znači da će svako novo državno zaduživanje biti nepovoljnije. Kreditne kuće će smanjivati kreditni rejting, što znači da će ulaganje u državne obveznice biti visokorizično za ulaganje. Takav scenarij dovodi do rasta kamata za kredite koje podiže država.
"Monetarna politika HNB-a za sada je obranila tečaj kune operacijama na otvorenom tržištu. U ožujku je intervenirala nekoliko puta plasiravši više od 1,5 milijardi eura. Smanjena je stopa obvezne rezerve banaka s 12 posto na devet posto. Ekspanzivna politika ima za cilj smanjiti pritisak tečaja eura na kunu na način da se osigura rast novčane ponude nacionalne valute. Ono bi trebalo dati impuls gospodarstvu jer je likvidnost sveti gral ekonomije. Dokazano je da poduzeća propadaju zbog insolventnosti. Subvencije za radna mjesta mogu samo kratkotrajno očuvati radna mjesta. Stoga bi cilj trebao biti očuvati poslove i stvoriti nove. To je shvatila i Američka središnja banka (FED) koja prvi put u povijesti preko komercijalnih banaka kreditira domaća poduzeća (600 milijardi dolara)", mišljenja je domaći ekonomist.
Pritisak na mirovinski sustav
Dodao je kako "helikopterski novac" u ovakvoj situaciji ne bi ostvario nikakav rezultat, jer dijeljenje novca pomaže stabilizaciji cijena na neuravnoteženom tržištu, a ne ekonomskom rastu ili rastu osobne potrošnje. Ističe kako se u ovoj situaciji potrošnja odgađa zbog neizvjesnosti na tržištima. Nadalje, tvrdi kako je upravo neizvjesnost najgora za ekonomiju, jer njeno produljivanje znači izraženiji pad zaposlenosti, osobne potrošnje i realnog BDP-a. Pozvao je na što skorije ukidanje zaštitnih mjera, jer bi u suprotnom ekonomske posljedice za društvo mogle biti ozbiljnije od zdravstvenih.
"Svaki gubitak dohotka uslijed otpuštanja radnika stvara pritisak na mirovinski sustav koji će se naći ponovno u fokusu kao ozbiljan problem", zaključio je ekonomist Vušković.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
