Neki od najvažnijih ciljeva hrvatske vanjske politike nakon ulaska u Europsku uniju su privlačenje stranih investicija i poticanje regionalne suradnje, rečeno je na okruglom stolu , Hrvatski put u EU', koji je na veleučilištu VERN okupio najutjecajnije hrvatske diplomate, sudionike i sukreatore hrvatske vanjske politike od osamostaljenja do skorog ulaska u Europsku uniju 1. srpnja ove godine.
Svi sudionici su izrazili optimizam i misle kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti pozitivno na razmišljanja i standard hrvatskih građana.
Naglasak na internacionalizaciju i europeizaciju
Glavni moderator okruglog stola bio je savjetnik Uprave VERN'a i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić, a sudjelovali su Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, Ivan Šimonović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, Kolinda Grabar-Kitarović, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju javila preko Skype-a te Andrej Plenković i Tonino Picula, zastupnici u Europskom parlamentu.
Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN'a rekao je da VERN' poseban naglasak stavlja na internacionalizaciju i europeizaciju svoga djelovanja o čemu svjedoči i organizacija niza javnih diskusija s europskom tematikom uoči pristupanja Hrvatske EU.
Veliki problem pristupnog procesa bio je u tome što je Hrvatska žurila
'Ministarstvo kroz vanjsku i europsku politiku želi doprinijeti rješavanju problema hrvatskih građana, prvenstveno kroz poticanje izvoza, pomoć našim gospodarstvenicima u inozemstvu i privlačenje stranih investicija. Naši primarni ciljevi danas su otvoreni dijalog sa susjedima i jačanje regionalne suradnje', naglasio je Klisović.
Šimonović je istakao kako je veliki problem pristupnog procesa bio u tome što je Hrvatska žurila ući u Uniju, a nije razmišljala kako to najbolje iskoristiti. 'Pitanje je bilo kako ući, a ne kako kada uđemo', rekao je Šimonović.
Ivan Šimonović i Kolinda Grabar-Kitarović kroz raspravu o problemima ljudskih prava u svijetu, osobito u Afganistanu i Siriji, došli su do zaključka kako je Hrvatska stigla vrlo daleko po pitanju ljudskih prava i kako je javna rasprava oko problema u Hrvatskoj na razini najrazvijenijih zemalja na svijetu.
Druga rasprava bila je na temu uloge Europskog parlamenta i zastupanja hrvatskih nacionalnih interesa u tom tijelu a sudionici su bili naši europarlamentarci Tonino Picula i Andrej Plenković. Osvrnuli su se na problem nezaposlenosti mladih u EU koji je u porastu.
'U nekim zemljama je nezaposlenost osoba između 18 i 25 popela na četrdeset, pedeset posto, pa i više od toga', rekao je Picula i istaknuo kako je mlado stanovništvo najveći izvor euroskepticizma. Andrej Plenković je rekao kako će Europska unija donijeti i pristisak na hrvatsko tržište i osvrnuo se na problem blokade zapošljavanja.
Plenković je rekao kako Hrvatska ne treba blokirati strane radnike zbog toga što su neke zemlje blokirale naše, već da takve odluke treba donositi vodeći se realnim procjenama, a ne samo principom reciprociteta.
