Riječ je o statističkoj kategoriji, odnosno o iznosu prihoda koji je Državni zavod za statistiku uzeo kao granicu ispod koje se upada u siromaštvo. Inače, stopa siromaštva u Hrvatskoj u 2011. popela se na 21,1 posto.
Najviše je siromašnih među nezaposlenima i umirovljenicima, a gotovo šest posto ljudi koji su zaposleni smatra se siromašnima. Granica siromaštva u kunama je godišnji prihod od 25.200 kuna za jednu osobu, odnosno 50.904 kune za četveročlanu obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece. To su primanja od 1.850 kuna, odnosno 4.242 kune mjesečno, i to je granica koju će Ministarstvo socijalne politike i mladih vjerojatno uzeti kao gornju granicu za isplatu novčanih pomoći korisnicima socijalne skrbi.
A pripreme su za uvođenje 'linije siromaštva' napravljene. Naime, napravljen je katalog od 81 vrste novčane pomoći, do kraja ožujka preko REGOS-ove baze podataka bit će vidljivi svi primici korisnika centara za socijalnu skrb, a centri će ubuduće biti umreženi i s Poreznom upravom kako bi se mogla provjeriti njihova imovina.
Zakon o socijalnoj skrbi, koji je u izradi, onemogućit će primanje socijalne pomoći svima koji imaju štednju u bilo kojem obliku, a pomoć više neće moći primati ni osobe koje imaju u vlasništvu vrijednosne papire, primaju dividendu, imaju imovinu, nekretnine, primaju honorar ili imaju neke druge oblike primitaka. Neće više biti moguće ni da pojedinci socijalnu pomoć kumuliraju kroz više centara i jedinice lokalne samouprave, piše Večernji list.
U rujnu je napravljen test sustava, pri čemu se uz pomoć Porezne uprave provjeravala imovina korisnika socijalne pomoći. Među nasumce odabranih tristotinjak korisnika socijalne pomoći iz Zagreba i Splita, gotovo desetak posto njih ima neku imovinu u vlasništvu. Nekoliko njih vlasnici su i po nekoliko vozila. Jedna osoba posjeduje kamion, nekoliko ih ima dionice, a dvije imaju stambenu štednju u banci. Zbog toga više neće smjeti primati novčanu socijalnu pomoć.
