Je li Hrvatska u ozbiljnoj političkoj krizi ili talac loših odnosa pa i manira vodećih političara? Umjesto puzajućeg državnog udara ustavni stručnjaci spominju psihološku pa i psihijatrijsku dimenziju u odnosima predsjednika, ministra pa i premijera koji se sada prelama i preko vojnog vrha. Osim zazivanja ostavki i osobnih uvreda, ostalo je puno otvorenih pitanja na koje je odgovore potražila Irena Pirjać.
Bez riječi na svečanoj prisezi ročnika - pa žestoki verbalni obračun predsjednika i Vlade. Puzajući državni udar - tako je premijer nazvao predsjednikovu zabranu ministru obrane da održi govor. Ustavni stručnjaci kažu - o tome ovdje nije riječ.
"Kod državnih udara u pravilu postoji neka ozbiljna agenda. Bilo za opće dobro, bilo agenda da jedan od aktera smatra da bolje zna provoditi politiku. U ovom slučaju, i moram reći, nažalost ((blic))da se radi o isključivo i prvenstveno o sukobu karaktera, o psihološkoj, pa možda čak i psihijatrijskoj dimenziji cijele ove priče", rekla je Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo.
"Nisu potreseni temelji države. Loše je što se vojska uključila, odnosno u sam način zapovijedanja hrvatskom vojskom uključio u političke prijepore koji postoje na relaciji predsjednik Vlade i predsjednik države, odnosno ministar obrane", smatra Mato Palić, stručnjak za ustavno pravo.
Podsjetimo, predsjednik i ministar obrane na jučerašnjoj se prisezi ročnika nisu ni pozdravili, ali su zato poslije jedan drugome rekli mnogo, a u sve se uključio i premijer.
Banožić: "Pitao sam načelnika nekoliko puta zašto to radi, rekao je da je to mora. Pa sam ga ja zatražio usmenu ostavku".
Milanović: "Tko je on da traži ostavku , tko je on, hajde da ja tražim njegovu".
Banožić: "Pozivam ga da zajedno muški razgovaramo a ne da prijeti...".
Milanović: "Ajde nek on ode, nek ode Plenkoviću VUŠ mali HDz-ovac s skrbnikom to ne zna dok ne vrati Burčula u službu ovo će biti i dalje tako.....".
Plenković: "Vidio sam jedno nedopustivo ponašanje predsjednika Republike, ovo se može slobodno nazvati puzajućim državnim udarom".
Cijeli se sukob prelomio preko leđa načelnika Glavnog stožera, Roberta Hranja, koji je, kako je poručio u priopćenju preko Ureda predsjednika, samo izvršavao naredbe. Tvrdi i da ostavku nije dao niti je kao vojnik može dati. Ali ministar tvrdi da za to ima svjedoke.
Načelnik Glavnog stožera je to učinio pred dvojicom svojih kolega, generala u toj istoj prostoriji. Isto tako, pri postroju, odnosno predavanju prijavka predsjedniku RH.
Ostavku admirala Hranja može tražiti samo Vlada, slažu se ustavni stručnjaci, ali ne i oko toga čiju je naredbu, predsjednikovu ili ministrovu, trebao poslušati.
"Činjenica je da mora slušati zapovijedi vrhovnog zapovjednika, to jest predsjednika RH", kaže Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo.
"Trebao je odbiti izvršiti protuzakonito i protuustavno naređenje koje je dobio od strane vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH", smatra Palić.
Ovo se događa jer je razgraničenje ovlasti i dalje siva zona, kaže vojni analitičar. A za vođenje vojske je potrebno suglasje svih uključenih.
"Gotovo je nejasno na koji način ministar misli funkcionirati na svom mjestu u momentu kad se ne može složiti ne samo s vrhovnim zapovjednikom, koji je funkcija sama po sebi, pa još i direktno izabrana, nego i s načelnikom glavnog stožera", rekao je Igor Tabak, vojni analitičar portala.
Puno je važnije, kaže, da se čelnici oružanih snaga što prije pozabave problemima u vojsci, kojih ima, umjesto protokolarnim i kabinetskim nesuglasicama.
