S obzirom na situaciju u Hrvatskoj u kojoj trenutno nedostaje 55 tisuća radnika za normalno funkcioniranje gospodarstva te da je upitna budućnost "Uljanika" i "3. maja" kojeg je napustilo 400 radnika, Slobodna Dalmacija popričala je s direktoricom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) regionalnog ureda za Dalmaciju, Vesnom Ivić Šimetin, o mogućnostima radnika za zapošljavanje kod novog poslodavca i njihovoj budućnosti u Hrvatskoj.
"Naravno da imaju šanse doći do posla, jer upravo su zanatska zanimanja deficitarna i takvi profili radnika traže se i u nas i po Europi. Konkretno, Varaždinci vape za radnom snagom, i ako se, nedajbože, dogodi da dio radnika ostane bez posla u brodogradilištima u Rijeci ili Puli, otvara im se šansa za zapošljavanje u Zagorju. No, tu se kao najveći problem pokazuje mobilnost radne snage. Pitanje je, naime, koliko su naši ljudi spremni seliti se za poslom", rekla je Ivić Šimetin koja je stava da kod nas ljudi "nisu naviknuti putovati niti iz Splita u Sinj na posao, a kamoli iz Pule ili Rijeke u Varaždin".
Nužno je stimulirati kretanje radne snage poreznim olakšicama
Ivić Šimetin je rekla da su oni iz HUP-a pokušali upozoriti državu da je potrebno stimulirati kretanje radne snage unutar Hrvatske putem poreznih olakšica kako se ne bi dogodilo da nam stranci preuzmu radnu snagu.
"Kad se selite radi posla, najveći problem je smještaj, i jedino poslodavac koji bude spreman osigurati adekvatan prostor za stanovanje radnicima - efikasno će riješiti problem nedostatka radne snage. Ako ga država pri tome bude stimulirala značajnim poreznim odbicima, onda će se broj onih koji su spremni osigurati smještaj radnicima sa strane, što je glavni preduvjet da bi netko došao raditi u drugu sredinu, biti puno veći nego je to sada slučaj, i ljudi će imati manje razloga tražiti sreću vani "
Nedostatak interesa za strukovna zanimanja
Direktorica HUP-a upozorava na to da više ne obrazujemo ljude za strukovna zanimanja poput zavarivača i limara, koja su vrlo tražena i puno bolje plaćena od profesora, jer jednostavno ne postoji interes za tim zanimanjima.
"Vidjeli ste koje napore ulažu tvrtke za posredovanje u zapošljavanju iz EU-a, da bi kod nas pronašle prijeko potreban kadar. Svi trebaju zavarivače, cjevare, limare, strukovna zanimanja su danas jako, jako cijenjena, a mi smo se doveli u situaciju da takve kadrove više ne obrazujemo jer za njih - pazite sad - nema interesa?! Najveći je apsurd što je dobar meštar puno bolje plaćen od profesora, a nitko ne bi htio biti majstor?! Tu su zakazali i država i društvo, mi smo u HUP-u upozoravali da ćemo doći do toga da zbog nedostatka radne snage nećemo moći kao gospodarstvo normalno funkcionirati, no očito nas nisu shvaćali ozbiljno. Ovo je sad već alarmantna situacija koja zahtijeva angažman svih: Vlade, sindikata, HUP-a, stručnjaka za obrazovni sustav, jer ovo što trenutno proživljavamo je samo vrh sante leda, a problem se kuhao godinama"
Razloge zbog kojih imamo problem manjka radne snage u gotovo svim sektorima, Ivić Šimetin vidi djelomično i u štićenju radnih prava ljudi iz državne i lokalne administracije, kojih i dalje, navodno, nedostaje. Tu, naravno, ne misli da liječnike, medicinske sestre, učitelje, policajce i druge.
Kako je moguće riješiti problem tako da se radnici ne iseljavaju u inozemstvo?
Djelomično je moguće riješiti nastali problem tako da se povećaju plaće smanjivanjem poreznih davanja poslodavcima. Osim što bi trebalo "donijeti cijeli paket mjera koji bi u konačnici poslodavcima osigurao potrebnu radnu snagu, a radnicima veće plaće", potrebno je i reformirati obrazovni sustav na način da se više potiče obrazovanje u tehničkim profesijama, a manje u humanističkim, mišljenja je Ivić Šimetin.
Stoga, postavlja se pitanje možemo li i na koji način zadržati radnike u Hrvatskoj u ovom trenutku kada se u Njemačkoj, Irskoj, Austriji i skandinavskim zemljama u kroničnom nedostatku stručne radne snage, posebno zanatlija poput zavarivača, limara, tesara, vodoinstalatera, te elektrotehnčara, programera, medicinskih tehničara, inženjera itd, zbog čega su im tvrke nerijetko primorane odbijati nove narudžbe jer nemaju dovoljno radne snage za proizvodnju i realizaciju usluga?
