Prema dosad prikupljenim podacima, više od 50 osoba pravomoćno osuđenih u Hrvatskoj prebjeglo je u BiH, a broj nije konačan jer od sudova još uvijek pristižu podaci. Centralizirana evidencija o takvim slučajevima dosad nije vođena, izjavio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović za Jutarnji list.
Izmijenjeni sporazum potpisan je 10. veljače i na snazi je već mjesec i pol dana, no u zatvorima ni u jednoj ni u drugoj državi nije završio nijedan od prebjega sa zatvorskom kaznom.
Ministar Šimonović kaže da je Ministarstvo pravosuđa do 25. ožujka ove godine od sudova diljem Hrvatske zaprimilo ukupno 11 zahtjeva da se pravomoćno osuđeni prebjezi iz Hrvatske u BiH upute na izdržavanje kazni. Od jedanaest prispjelih zahtjeva tri su već proslijeđena nadležnim tijelima u BiH, dok je za ostalih osam zahtjeva Ministarstvo od sudova zatražilo dodatne podatke.
Iako se sa sigurnošću može tvrditi da je jedan od spomenutih zahtjeva i onaj koji se odnosi na riječkog kirurga Ognjena Šimića, Šimonović nije želio otkriti ime ni jednog od jedanaestorice pravomoćno osuđenih bjegunaca iz Hrvatske u BiH koji bi uskoro mogli završiti u zatvoru.
"Iznošenje imena mogao bi im biti poticaj da pobjegnu iz BiH u neku treću državu", objasnio je Šimonović.
Više bjegunaca iz BiH u Hrvatsku
Prema dosad prikupljenim podacima, više je pravomoćno osuđenih prebjega iz BiH u Hrvatsku, nego iz Hrvatske u BiH. Sekretar Ministarstva pravde BiH Jusuf Halagić rekao je da su, prema njihovim podacima, 282 osobe pravomoćno osuđene na nekom od sudova u BiH pobjegle iz te države.
arti-201003150439006"Od toga broja 110 ih je u Hrvatskoj, 100 u Srbiji, 14 u Crnoj Gori, a za 56 nismo sigurni u kojoj se točno državi nalaze, ali pretpostavljamo da se skrivaju ili u Hrvatskoj ili u Italiji", rekao je Halagić za Jutarnji.
Tome treba pribrojiti i pedesetak osuđenika koji su pobjegi iz BiH zatvora, odnosno 'zaboravili' se vratiti nakon vikenda ili dopusta. Najviše je zatvorenika, čak četrdesetak, pobjeglo iz Zenice, deset iz KP zavoda Sarajevo te dvojica iz zatvora u Mostaru, dodao je Halagić.
"Za dio njih imamo pouzdane informacije, a za dio pretpostavljamo temeljem državljanstva da su u Hrvatskoj. Ako osuđenik uz BiH ima i hrvatsko državljanstvo, logično je da je u Hrvatskoj jer ga Hrvatska neće izručiti. Pobjegne li u treću zemlju, u velikoj je opasnosti, jer mu se ime nalazi na tjeralici Interpola i u svakom trnenutku može biti uhićen i izručen BiH", objasnio je Halagić.
Najveća kazna dosuđena prebjegu iz BiH u Hrvatsku je deset godina zatvora. Bjegunci u Srbiju pak imaju oštrije kazne, pa se tako u Pančevu nalazi jedan koji je u BiH pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.
Prethodni članci:
arti-201002100561006 arti-201002100292006
