Hrvatska prometna infrastruktura u proteklom
razdoblju razvija se ubrzanim ritmom, a ponajviše zbog velikog
investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu koji je u
protekle četiri godine dosegao iznos od 25 milijardi kuna. Ono
što je omogućilo toliki investicijski zamah svakako su EU fondovi
iz kojih se većina projekata financira u 85 postotnom iznosu.
Očekuje se kako će realizacija svih pokrenutih projekata u
konačnici omogućiti brža putovanja i gospodarski rast, a to se
posebno odnosi na najvažnije strateške projekte poput izgradnje
Pelješkog mosta.
Tu su i brojni željeznički projekti poput pruge od Križevaca,
preko Koprivnice do mađarske granice pa sve do ulaganja u luku
Rijeka, izgradnje nove željezničke pruge za prigradski promet na
dionici Gradec- Sveti Ivan Žabno i modernizacije i
elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić- Čakovec na dionici
Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo). Od velike važnosti su
i projekti dovršetka Istarskog ipsilona i koridora 5C kroz
Hrvatsku, ulaganja u povezivanje otoka kroz obnovu luka, nabave
autobusa za javni gradski prijevoz, obnove tramvajske
infrastrukture i nabavu tramvaja, obnove zračnih luka Dubrovnik i
Split i mnogih drugih projekata.
U trenutku kada je provedba Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u punom zamahu, sve je veći broj dovršenih projekata prometne infrastrukture kojima smo povezali, osnažili i učinili Hrvatsku sigurnijom zemljom kao i onih koji su u visokom stupnju dovršenosti i čija se provedba odvija sukladno svim ugovorenim aktivnostima usprkos epidemiji bolesti COVID-19 te njihove složenosti u izvedbi samih radova.
Podaci govore da je iz dostupnih financijskih sredstava, sektor prometa u proteklom razdoblju povukao više od 15 milijardi kuna iz EU fondova za izgradnju i modernizaciju prometne infrastrukture na području cijele Hrvatske a većina tih sredstava su došla iz Kohezijskog fonda kao i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Značajan iskorak je posebno vidljiv kada u obzir uzmemo činjenicu da je početkom 2017. godine u sektoru prometa bio ugovoren samo jedan projekt iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Danas brojimo 70 ugovorenih projekata iz OPKK-a i gotovo približno isti broj ugovorenih projekta iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
Kako bi javnosti čim više prilbližili važnost i značaj svih
projekata koji se trenutno realiziraju, Ministarstvo mora,
prometa i infrastrukture je pokrenulo web stranicu
povezanahrvatska.eu, na kojoj njezini
posjetitelji mogu vidjeti opis i status projekata, njihovu
geografsku distribuciju, doznati osnovne informacije o
financiranju i tehničke podatke o projektima te vidjeti
najsvježije fotografije i video snimke s gradilišta.
Najvrijedniji, a svakako i najpoznatiji projekt financiran
europskim sredstvima je projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji
će nakon višegodišnjih najava povezati hrvatski teritorij u
cijelosti i dati hrvatskom jugu neprekinutu cestovnu poveznicu s
ostatkom lijepe naše. Svi koji pogledaju najnovije snimke na web
stranici Povezana Hrvatska uočit će kako su obrisi
mosta preko Malostonskog zaljeva već sasvim uočljivi. Piloni
konstrukcije mosta već su postavljeni i u tijeku je polaganje
elemenata kolničke konstrukcije, a radovi ne prestaju ni u
prosincu, vidljivo na snimkama automatskih kamera postavljenih na
gradilištu. Ukupna vrijednost ovog kapitalnog projekta kojem će
se diviti generacije premašuje 3,215 milijardi kuna, a iz
bespovratnih sredstava Europske unije pokriveno je više od 2,733
milijardi kuna.
U vrlo visokoj fazi izvedbe trenutno je projekt dogradnje postojeće luke Tkon na otoku Pašmanu. Projekt koji bi trebao biti dovršen krajem iduće godine, jedan je od ključnih projekata u Zadarskoj županiji u njegovom razvojnom ciklusu i stvaranju novih preduvjeta za bolju kvalitetu stanovnika i njihovih gostiju. Projekt koji vrijedi nešto više od 32,5 milijuna kuna, 27,7 milijuna kuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije, povećat će kapacitet, kvalitetu i sigurnost linijskog prijevoza na državnoj trajektnoj liniji Tkon – Biograd.
Pred samim završetkom je 266 milijuna kuna vrijedan projekt izgradnje novog intermodalnog kontejnerskog terminala na terminalu Jadranska vrata, smještenog u sklopu riječke luke, na Brajdici.
Istodobno s izgradnjom novog kontejnerskog terminala, jača se prometna povezanost luke Rijeka sa europskim zaleđem. Vrše se značajni strateški zahvati u cestovnu i željezničku infrastrukturu prema tržištima kojima riječka luka služi za prihvat i prekrcaj tereta. Zbog izuzetnog geoprometnog položaja luka Rijeka, prethodno identificirana kao dio Mediteranskog koridora i luka od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, omogućuje najkraću pomorsku vezu između zemalja srednje i istočne Europe i prekomorskih zemalja.
Gradi se i oko tri kilometra duga spojna cesta od čvora Škurinja na autocesti A7, koja će izravno integrirati novi cestovni pravac Luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T). Spojna cesta će izmjestiti tranzitni promet iz gradskih prometnica, što će Riječanima donijeti manje buke i zagađenja, a uštedjet će vrijeme prijevoznicima te učiniti luku Rijeka konkurentnijom. Projekt vrijedan 520 milijuna kuna, od čega 442 milijuna dolazi iz europskih bespovratnih sredstava trebao bi biti dovršen sredinom 2023.
U tijeku je i priprema i provedba projekata uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti na Mediteranskom koridoru jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T (prometni koridor RH2). Brzine prometovanja veće od 160 km/h trebale bi se postići na cijeloj relaciji od Zagreba do državne granice s Mađarskom već do 2023., dok se završetak rekonstrukcije i modernizacije pruge na relaciji od Zagreba do Rijeke, uz uspostavu dvokolosiječne željezničke pruge na cijelom pravcu, očekuje 2030. godine. Tada će Rijeka u cijelosti ispuniti svoju geografski neizbježnu sudbinu prometnih vrata Srednje Europe.
Ulaganja u javni gradski prijevoz također je neizostavni dio hrvatske prometne politike koji uvelike mijenja prometnu sliku naše zemlje. Projekti koji omogućuju građanima Zagreba, Rijeke, Pule, Splita, Osijeka, Siska, Zadra i Vinkovaca nove, moderne i ekološki prihvatlive autobuse od velike su važnosti za prometni sektor. Podizanjem kvalitete usluga u javnom gradskom prijevozu ostvaruje se izravan utjecaj na kvalitetu života brojnih građana velikih županijskih središta kao i svih ostalih gradova koji su u njihovom okruženju.
Listi gradova koji će kroz nabavu novog voznog parka svojim građanima omogućiti moderan, siguran i brz javni prijevoz u skorijoj budućnosti priključit će se i grad Dubrovnik.
Svi nabrojani projekti od iznimnog su značaja za razvoj Republike Hrvatske, a u ovako velikom opsegu mogu se istodobno realizirati samo zahvaljujući europskim sredstvima kao i ustrajnom angažmanu svih onih koji rade na pripremi i realizaciji ovih projekata. Ukoliko želite vidjeti koji projekti se realiziraju u vašoj neposrednoj blizini ili će neposredno utjecati na vaš život, provjerite upotrebom interaktivnih alata na stranici Povezana Hrvatska.
Izrada materijala sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
