Dron veličine MiG-a i krater od 50 metara. Ovako je to izgledalo u Zagrebu. Sad znamo čiji nije...

S obzirom na tu izjavu jasno je da Rusija nema veze s napadom već da je dron lansiran s ukrajinskog teritorija greškom. Ali tog 10. ožujka 2022., neposredno nakon izbijanja rata u Ukrajini, cijela Hrvatska ostala je u šoku kada u Zagreb srušen dron koji je iza sebe ostavio krater od 50-ak metara i to u gusto naseljenom dijelu Zagreba odmah kraj studentskog doma na Savi.

Kraj kratera su se naslikavali političari, ministar obrane Mario Banožić i premijer Andrej Plenković, vadili su i sami mobitele te slikalu rupu u kojoj je ostao zarobljeni pogužvani lim drona. Vjerojatno mnogi u prvi mah nisu bili svjesni da to nije onaj mali dron koji mnogi već imaju doma kao igračku ili zabavu, nego da se radi o moćnom dronu sovjetske proizvodnje dužine MiG-a.

U zraku je letjelo pitanje - je li to bio neki napad Rusije, je li dron zalutao možda iz Ukrajine u Hrvatsku 'pobrkavši' koordinate, jesu li možda ipak Rusi pobrkali koordinate jer postaje i ukrajinski Yarun, baš kao naše naselje Jarun. I kako to da tada nitko iz NATO-a nije digao uzbunu nad tako velikom letjelicom?

'Hrvati su naša braća i mi nismo ispalili taj dron', rekao je odmah nakon pada ukrajinski ministar obrane. No upravo sovjetska netjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje srušila se u Zagrebu.

Najpoznatiji hrvatski vojni pilot u mirovini, Ivan Selak, za Danas.hr komentirao je tada pad letjelice, uočio je neke stvari o kojima će se kasnije mjesecima raspredati i tražiti odgovori. Odmah je pretpostavio da je letjelica u Hrvatsku ušla iz mađarskog zračnog prostora. 'Ne mogu vjerovati da nije viđen i praćen', rekao nam je.

'Ali je baš došao do glavnog grada članice NATO-a i tu je pao. Ovo je stvarno bizarno i smiješno. Tako me nasmijalo to da nitko ne reagira. Vjerojatno je sad panika u NATO-ovoj kontroli zračnog prostora i sad smišljaju odgovor', rekao nam je tada Selak. Pretpostavio je da je dron pao jer je izgubio gorivo. 'Kad letjelica padne na zemlju, a ništa ne gori, onda je vjerojatno to razlog. Da je u njoj bilo goriva, nastao bi požar', objasnio nam je tada. Pretpostavio je da dron u Hrvatskoj završio jer se 'oteo' kontroli. Takvim letjelicama se, naime, može upravljati tijekom leta, ali im se može i isplanirati cijela ruta leta.

Plenković je kasnije potvrdio da je dron letio iznad Hrvatske nekoliko minuta. ‘Došla je iz pravca Mađarske, a tamo je došla iz Rumunjske’, kazao je Plenković. Banonžić je otkrio i da je letjela brzinom od 1000 km/h.

Na konferenciji su rekli i da su hrvatski radari snimili letjelicu, ali da hrvatske MIG-ove nisu podigli. Predsjednik Zoran Milanović dan nakon pada dron rekao je na temelju onoga što znaju letjelica doletjela iz prostora Ukrajine te da nema smisla prozivati ukrajinskog veleposlanika ni glavnog tajnika NATO-a. 'Procjenjujemo da ovo nije usmjereno protiv Hrvatske, to je prvi i drugi dojam', kazao je. No savjetnik ukrajinskog predsjednika i ministar obrane Markijan Lubkivski za Jutarnji.hr izjavio je da letjelica nije ukrajinska te rezolutno odbacio tada tu tvrdnju.

Pilot Selak je za Danas.hr tada na temelju prvih fotografija komentirao da se vjerojatno radi o svjetskoj letjelici, a prema slikama padobrana, vjerojatno da je riječ o ukrajinskoj bespilotnoj letjelici Tu-141 . 'To je mašina, nije mala stvar, morala je preletjeti najmanje 80 kilometara našeg prostora, preko Mađarske, sve zajedno možda i do 900 kilometara. Pretpostavljam da se radi o bespilotnoj letjelici Tu-141, vidio sam slike padobrana koji su karakteristični upravo za tu letjelicu. To nije mala letjelica, ona je dugačka kao avioni MiG ili F16, dugačka je oko 14, metara, ali je uska i prilično brza. Ima brzinu lovačkog aviona, apsolutno je vidljiva u zraku jer njena tehnologija nije ista kao današnje letjelice. Ona je morala biti detektirana i praćena', rekao nam je tada Selak.

I on je tada smatrao da je ukrajinska letjelica vjerojatno doluta. 'Letjelica ovog tipa može se pretprogramirani, ranije pohraniti (podaci o njenom cilju op-a), onda ona odleti, izvrši svoju zadaću i vrati se. Ona na sebi ima osmatračku opremu, špijunsku. Nije to ratna letjelica. Na sebi ima opremu za prisluškivanje, fotografiranje, snimanje. Kad napravi posao, vrati se natrag. Na sebi ima sustav navođenja, ili je vi navodite ili se sama navodi. No sustav može otkazati i ona potom leti sve dok ne izgubi gorivo. Čini se kako se to i dogodilo jer prema slikama s mjesta pada vidi se da nije gorjelo. Da je imala još goriva, to bi bio gorjelo. Ovdje toga nema i vjerojatno je ostala mala količina goriva zbog kojeg se osjetio karakteristični miris', govorio nam je tada Selak.

No rekao je i da je problem što NATO nije reagirao te da je mogla preletjeti tolike stotine kilometara bez reakcije. 'To je problem zaštite NATO prostora, naravno da je to i naš problem, ali prvo NATO-a jer je neidentificirana letjelica prešla NATO prostor od 900 kilometara, a da nitko nije reagirao. Pala je na glavni grad! Postavlja se pitanje: Ljudi što radite? Pratite, vidite, dižite avione, reagirajte, imate neidentificiranu letjelicu koja, k tome, brzo leti', bila je reakcija Selaka. Za legendarnog pilota bilo je šokantno da nitko nije reagirao rekavši da to nije 'sitna i nevidljiva letjelica', nego da ima pet ili šest tona.