Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA) organizacija je osnovana 1998. godine na inicijativu tadašnjega švedskoga premijera Görana Perssona kako bi se promicalo obrazovanje o pogromu Židova u Drugome svjetskom ratu i čuvalo sjećanje na to zastrašujuće stradanje. Hrvatska je članica IHRA-e od 2005., a ove godine predsjeda tim savezom. Vlada se time pohvalila na sjednici u siječnju ove godine poručivši kako je to "potvrda hrvatske predanosti jačanju i promicanju obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu".
No, čini se da bi hrvatsko predsjedanje IHRA-om moglo biti obilježeno skandalom.
Vlada odugovlači s očitovanjem
Naime, Šoa akademija koja djeluje pri Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ) još je zimus, kada je Hrvatska preuzela predsjedanje IHRA-om, ponudila Vladi da održi edukativni seminar o holokaustu za članove Vlade, saborske zastupnike i druge državne dužnosnike. Tjednik Nacional piše u novom broju tiskanog izdanja, pozivajući se na neslužbene izjave iz pouzdanih izvora, da se Vlada sprema odbiti ponudu Šoa akademije.
U Židovskoj općini Zagreb kazali su Nacionalu da im je u veljači iz Vlade neslužbeno rečeno kako će njihova ponuda za održavanje edukacijskog seminara biti prihvaćena. Činilo se tada, a i bilo je dovoljno vremena, da bi seminar mogao biti održan u najprikladnijem mogućem terminu - 18. travnja, kada je ove godine obilježen Jom hašoa, Dan sjećanja na holokaust. No, Jom hašoa je prošao, a Šoa akademija nije dobila nikakav službeni odgovor iz Vlade. Nacional piše da je do odugovlačenja i mogućeg odbijanja došlo zbog sastava predavača koji su trebali održati predloženi edukativni seminar o holokaustu, a čine ga sveučilišni profesori i aktivisti redom lijeve i antifašističke provenijencije koji se ne libe javno kritizirati (HDZ-ovu) vlast: Snješka Knežević, Neven Budak, Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić, Žarko Puhovski, Zoran Pusić, Renato Matić i Mirjana Krizmanić.
'Nije problem u temi, nego u predavačima'
Pozivajući se na neimenovane izvore, Nacional piše da su u HDZ-u posebno podozrivi prema Hrvoju Klasiću, povjesničaru i kolumnistu Net.hr-a, autoru dokumentarnog serijala o NDH emitiranog (nakon više odgoda) na HRT-u, koji trenutno radi na sličnom serijalu o partizanskom pokretu.
Klasića smo priupitali ima li saznanja o tome da Vlada planira odbiti ponudu Židovske općine Zagreb i Šoa akademije zbog sastava predavača te da je pritom upravo on najviše apostrofiran kao "nepoželjan". On napominje da je sve što zna o tome, a i ono što je objavio Nacional, još uvijek neslužbeno.
"Odgovor Vlade na ponudu Šoa akademije čeka se već mjesecima. Očito je negdje zapelo, a sigurno nije zapelo zbog manjka vremena. Načuo sam da nije problem u temi seminara, nego u ljudima koji bi trebali predavati, posebno u nekima. Nisam znao da sam i ja jedan od tih, ali to me ne iznenađuje. Ako je tako, volio bih da se javno kaže zašto smo ja ili netko drugi problem, a volio bih čuti i da isto opravdanje koje koriste u Hrvatskoj kažu i u Bruxellesu ili Washingtonu. Zanima me što to vide u našem znanstvenom radu da je revizionističko u odnosu na ustaški pokret", kazao nam je Klasić.
'Neki ne žele da se o ustašama tako govori'
Kaže kako je namjera njega i drugih predavača bila da održe predavanja o holokaustu s posebnim naglaskom na holokaust u Hrvatskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata.
"Doista ne vidim ništa sporno da se to održi. Nažalost, ne iznenađuje me jer znam da i u Hrvatskom saboru, a očito i u Vladi, postoje ljudi kojima smeta da se govori o ustaškim zločinima, o genocidu nad Židovima, Srbima i Romima. U svim zemljama EU-a postoje opskurni nacionalistički, rasistički i antisemitski elementi koji žele revidirati povijest, a žao mi je što se to u Hrvatskoj već 30 godina može čuti i iz vladajuće stranke", napominje.
Klasić kaže da ga iznenađuje što se upravo njega spominje kao glavnu smetnju.
"Doista nikad u svome javnom angažmanu i znanstvenom radu nisam negirao masovna ubojstva i zločine koje su počinili partizani tijekom, a posebno nakon rata. Nikada nisam negirao ni postojanje Golog otoka, niti ono što je UDB-a radila u emigraciji. Nemam nikakvog problema govoriti o partizanskim i komunističkim zločinima, a posebno nemam zadrške govoriti o ustaškim zločinima i generalno o hrvatskom nacionalizmu. Očito je problem u tome što ima ljudi koji ne bi voljeli da se tamo govori o ustašama kao zločincima i o NDH kao zločinačkoj tvorevini koja je provodila rasne zakone. Oni koji bi, posebno unutar vladajuće stranke, htjeli da samo partizane nazivamo zločincima, neka samo zamisle kako bi onda izgledala povijest njihove stranke. To bi značilo da je HDZ osnovao i vodio pripadnik zločinačkog pokreta. Drugim riječima - zločinac. Stoga mi je sve to nevjerojatno", poručio je Klasić.
