Hrvatska prednjači po padu nezaposlenosti u odnosu na druge zemlje EU-a, objavio je Eurostat. Pad nezaposlenosti prati i rast zaposlenosti, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof.
'Prema anketi u četvrtom tromjesečju bilo je 200.300 nezaposlenih, a u isto doba 2016. godine 252.000 nezaposlenih. Zaposlenost je povećana i tako je prema podacima iz 2016. bilo milijun i 579.000 zaposlenih, a lani u isto doba, u četvrtom tromjesečju milijun i 639.000', rekao je Krištof u radijskoj emisiji HRT-a 'U mreži prvog' gdje je gostovao uz ravnatelja HZZ-a Antu Lončara te Predraga Bejakovića iz Instituta za javne financije.
Krištof je istaknuo kako je porast broja zaposlenih veći od broja pada nezaposlenih, što znači da se dio osoba koje ranije nisu bile aktivne aktivirao na tržištu rada. Na pitanje je li pad nezaposlenosti vezan za veliko iseljavanje, Krištof navodi kako ankete pokazuju da je porast zaposlenosti veći od pada nezaposlenosti. 'Problem s podacima koji su vezani uz migracije vjerojatno postoji jer službena statistika bilježi samo osobe koje su se registrirale u MUP-u da su se iselile. Prema našoj definiciji neka osoba se smatra odseljenom tek kada je u dotičnoj državi provela najmanje godinu dana', dodao je.
Mjera aktivne politike zapošljavanja ne povećavaju ukupnu zaposlenost
Bejaković je rekao kako mjere aktivne politike zapošljavanja ne povećavaju ukupnu zaposlenost, no naglašava kako one mogu utjecati na smanjivanje dugotrajne nezaposlenosti. 'U Hrvatskoj je jedan od najvećih problema dugotrajna nezaposlenost, a podrazumijeva se da te osobe čekaju na posao dulje od godinu dana. Trećina nezaposlenih čeka posao dulje od dvije godine i te su osobe najudaljenije od tržišta rada, a njihove šanse povratka na posao su vrlo male. Slijedom toga, aktivna politika zapošljavanja baš radi na zapošljivosti takvih osoba. Hrvatska i dalje ima ozbiljnih problema na tržištu rada, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, razmjerno slaba aktivnost mladih i starih osoba, zaposlenost mladih i starih osoba te slaba povezanost između obrazovnog sustava i politike zapošljavanja', rekao je Bejaković.
Povoljnija kretanja
Lončar navodi kako je danas u Hrvatskoj 170.000 nezaposlenih osoba. 'U usporedbi s istim lanjskim razdobljem imamo 48.000 manje ljudi. To je veliki pad registrirane nezaposlenosti, a s druge strane ako pogledamo podatke mirovinskog osiguranja i broj osiguranika, vidimo tamo porast zaposlenosti.
Ako uzmemo u obzir i gospodarski rast, u idućim razdobljima očekuje se otvaranje radnih mjesta te povoljnija kretanja. S druge strane, kada je riječ o mjerama aktivne politike zapošljavanja treba reći da je Upravno vijeće HZZZ-a u suradnji s resornim ministarstvom i drugim institucijama donijelo potkraj prosinca 2017. te mjere, a i Vlada je osigurala milijardu i 600 milijuna kuna za provedbu te politike. Danas imamo oko 10.200 zahtjeva u obradi i u opticaju je oko 9000 ljudi koji prolaze kroz sustav mjera aktivne politike zapošljavanja, istaknuo je Lončar. Napomenuo je da je od ukupnog broja nezaposlenih oko 40% ljudi s dugotrajnom nezaposlenošću, a oko 30% s više od 50 godina starosti u strukturi nezaposlenosti. Naše mjere su usmjerene i prema tim skupinama', zaključio je.
