Oronule fasade, loša izolacija i ružna vizura. Za novozagrebački neboder to uskoro postaje prošlost. Jedna je to od 616 stambenih zgrada u Hrvatskoj kojoj će fasada i stolarija biti obnovljene. 60 posto novca dat će Bruxelles, a ostalo stanari iz pričuve ili direktno. Ukupno će to na toj specifičnoj zgradi koštati 4,3 milijuna kuna.
"Svuda propušta i curi. Zbog toga smo to pokrenuli i odaziv suvlasnika je bio jako veliki i vjerujte mi da jedva čekamo da to napravimo", kaže predstavnica stanara Slavica Vuković.
Na zadnji poziv Ministarstva za prijavu obnove javile su se stotine kandidata. Prihvaćeno je 616 projekata a ukupna vrijednost investicija u obnovu fasada, krovova i prozora penje se iznad milijardu kuna od čega 629 milijuna bespovratno iz fondova Unije. U priču je uključeno čak 17 kućanstava.
"Svi znamo koliko će to značiti sa energetsku uštedu koja se ovdje procjenjuje na 68 posto. Koliko će to značiti za razvoj građevinskog sektora. Koliko će to značiti za smanjenje emisije CO2", tvrdi ministar graditeljstva Lovro Kuščević.
A i zgrade će izgledati primjerenije 21. stoljeću. Ovo su neki primjeri pretapanja iz ruinirane prošlosti u novu ušminkanu energetsku budućnost. Prosječna starost zgrada koje će biti obnovljene je 50 godina.
Na predstavljanju projekta nenajavljeno se pojavio i premijer kako bi se pohvalio s maksimalnom iskorištenošću novca iz EU fondova.
"Dakle čak i više od cjelokupne alokacije sredstava za ovo financijsko razdoblje 14 do 20 dakle to je 70 milijuna eura", Andrej Plenković.
U veljači se zatvara i natječaj za obnovu škola, studentskih domova i bolnica u vrijednosti od 152 milijuna eura.
