Čini se da je domaći resor obrane ozbiljno shvatio ultimatum koji je NATO postavio Hrvatskoj potkraj listopada, a kojim u roku od šest tjedana traži sastavljanje akcijskog plana povećanje izdvajanja za obranu od dva posto BDP-a. Ministar obrane Damir Krstičević ističe kako je taj plan već spreman te uvjerava kako će Hrvatska "biti u zelenom".
Na skorašnji sastanak na vrhu NATO-a u Londonu, koji će se održati 3. i 4. prosinca, putuju Krstičević i premijer Andrej Plenković. Ondje će preuzeti javnu obvezu izdvajanja dva posto BDP-a u sljedećih pet godina, odnosno do 2024., a planom je predviđeno kako će za modernizaciju i nabavu naoružanja država potrošiti 9,4 milijarde kuna godišnje. Trenutačni su godišnji izdaci za obranu oko 6,7 milijardi kuna, pa ovo predstavlja povećanje vojnog proračuna od 40 posto.
Premda po NATO-ovoj metodologiji Hrvatska trenutačno izdvaja 1,68 posto BDP-a, u to su uračunate i braniteljske mirovine, pa se na aktivnu vojsku koristi oko pet milijardi kuna godišnje. Kad se mirovine zbroje s plaćama, ispada da država troši čak 73 posto vojnih izdvajanja na osoblje, što utječe na modernizaciju postojećeg ili nabavku novog naoružanja.
Najlošiji od svih
Gledajući podatke za ovu godinu, Hrvatska je najlošija od svih 28 članica NATO-a po ulaganju u modernizaciju i opremanju vojske. Naime, za tu se namjenu troši samo 6,7 posto ukupnog proračuna. Ukupna izdvajanja na razini NATO-a su oko milijardu dolara godišnje, a Hrvatska u tome participira sa 70-ak milijuna dolara. No, NATO-ovim se ultimatumom predviđa i da svaka zemlja članica, pa tako i Hrvatska, troši najmanje 20 posto ukupnih izdvajanja za obranu na opremanje i modernizaciju vojske. Tome svakako neće pripomoći propala nabava borbenih zrakoplova i drugi pokušaj koji je na čekanju.
Prema podacima koje je iznio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, vojna izdvajanja u posljednje vrijeme rastu oko pet posto godišnje, a predviđa se da će 2024. članice iz EU-a i Kanada zajedno trošiti oko 400 milijardi dolara godišnje. Sada troše oko 309 milijardi, a uz američkih 730, ukupna se izdvajanja unutar NATO-a penju na vrtoglavih 1,039 bilijuna dolara. U Europi najviše troše Britanci (61 milijardu dolara) i Nijemci (55 milijardi). Slovačka troši gotovo dvostruko više od Hrvatske (oko 1,9 milijardi dolara), dok su Slovenci "najškrtiji" (581 milijun dolara). Zemlje koje ispunjavaju cilj izdvajanja dva posto BDP-a za vojsku su SAD, Bugarska, Grčka, Velika Britanija, Estonija, Rumunjska, Litva, Latvija i Poljska.
Razvoj zrakoplovstva i mornarice
Prema akcijskom planu, domaći obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. do 9,4 milijardi u 2024. Udio za opremanje i modernizaciju bi sa 700 milijuna kuna sljedeće godine trebao narasti na 1,88 milijardi kuna u 2024. U akcijskom su planu navedeni i projekti kojima se nastoji dostići cilj: nabava eskadrile borbenih zrakoplova, helikoptera Black Hawk, vozila Bradley te razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija i nadogradnja vozila Patria dodatnim oružnim sustavima. U planu je i gradnja jednog novog obalno-ophodnog broda godišnje.
Tako će, doznaje Večernji, najveći udio povećanja obrambenog proračuna ići na opremanje i modernizaciju vojske, a u dogovoru s Ministarstvom financija dodatna sredstva će od 2020. do 2022. biti dodijeljena MORH-u "u skladu s novim ugovorima o nabavi za opremanje i modernizaciju", što znači da će se neki troškovi pokrivati direktno iz državnog proračuna.
