Vito je na svijet tek stigao i prvo je dijete mame Matee Trkulje: ''Dobro je roditi dijete u bilo kojim godinama - 20, 30, 40. Ali godine brzo prolaze, ljudi se školuju, rade, žele proživjeti život. I godine brzo prođu i, eto, onda dođete do 34 godine i dobijete ovo prekrasno dijete, ali to ne znači da je zadnje''.
U bolnici Merkur 25 posto rodilja ima više od 30 godina, to je
trend koji je u porastu već neko vrijeme, objašnjava Žana
Žegarac, ginekologinja KB-a Merkur: ''Optimalna dob
za rađanje bila bi između 22 i 27 godine. Naravno, tada je i
najmanja učestalost svih komplikacija vezanih uz trudnoću, kao
što je krvi tlak, dijabetes, pojavnost privremenog poroda, ali i
spontanih pobačaja''.
U Hrvatskoj je prošle godine rođeno samo 36.135 beba što je 3.500
djece manje nego prije pet godina. Hrvatice se na majčinstvo
odlučuju sve kasnije. Lani je najviše žena, njih 34 posto, rodilo
u dobi između 30 i 34 godine. Majki između 25 i 29 godina bilo je
27 posto, a onih iznad 35 godina 23 posto.
Takve brojke povezuju se s produljenjem školovanja, kasnijim
stalnim zaposlenjem, neriješenim stambenim pitanjem i drugim
socioekonomskim problemima.
''Treba mijenjati Zakon o radu da se napokon sve više mladih
zaposli za stalno, na neodređeno. Nešto se radi s tim stambenim
poticajima, ali treba omogućiti da što više ljudi do svog stana
dođe u 20-im godinama života i treba mijenjati svijest ljudi'',
ističe demograf Nenad Pokos.
Najviše majki 2019. godine, njih 42 posto, rodilo je svoje prvo
dijete. Demografi upozoravaju da će dob žena koje se
odlučuju na prvu trudnoću još rasti, a u Hrvatskoj će se
rađati sve manje djece.
''Za 2018. prosječna dob pri prvom porudu žene je bila 29 godina
života. Ono što je izrazito je nepovoljno i to ćemo vidjeti već
za ovu i iduće godine da će ta dob prijeći 30. godinu života. To
govorim jer ova pandemija COVIDA-19 će narušiti ove odnose'',
upozorava Pokos.
Zato su potrebe promjene i hitne pronatalitetne politike jer bi
demografska bilanca mogla biti još gora.
