Hrvatska je s Estonijom, Mađarskom i Španjolskom prednjačila skokom broja zaposlenih u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Eurostata. 

U prvom je ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih u Hrvatskoj povećan za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time je zapošljavanje ponovno pojačano na godišnjoj razini, nakon kratkotrajnog slabljenja u posljednja tri mjeseca 2014. kada je uvećano 1,6 posto. U prvom je tromjesečju 2015. među zemljama članicama najsnažniji rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila Estonija, za 3,6 posto. Slijedi Mađarska s 3,4 posto te Španjolska, s 2,9 posto. Na razini EU broj zaposlenih uvećan je u prvom tromjesečju za 1,1 posto na godišnjoj razini, istim tempom kao i u prethodna dva tromjesečja. U eurozoni je zaposlenost povećana 0,8 posto. U prethodnom je tromjesečju porasla 0,9 posto. Na tromjesečnoj je razini zaposlenost u EU28 u prvom ovogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata ponovo blago ubrzala, na 0,3 posto, nakon blagog slabljenja na kraju 2014., kada je iznosila 0,2 posto. U eurozoni se tempo tromjesečnog povećanja zaposlenosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju zadržao na razini posljednja tri mjeseca 2014. kada je iznosio 0,1 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima u prvom je ovogodišnjem tromjesečju u EU28 zaposlen bio 228,1 milijun građana, od čega njih 150,3 milijuna u eurozoni, procjenjuju u Eurostatu. Među zemljama članicama za koje je Eurostat raspolagao potrebnim podacima najviše je u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca poskočio broj zaposlenih u Latviji i Mađarskoj, za 1,5 posto. Slijede Estonija s 0,9 posto, Španjolska s 0,8 posto te Češka, Irska, Portugal i Velika Britanija s 0,7 posto.

Hrvati među najsiromašnijima u Europi 

Međutim, iako zaposlenost raste, hrvatski građani su među najsiromašnijima u Europi, prema podacima Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji kojom se mjeri blagostanje kućanstava. 

Prema prvoj procjeni za prošlu godinu, stvarna individualna potrošnja po zemljama članicama EU kreće se u rasponu od 49 do 140 posto prosjeka Unije, izraženo standardom kupovne moći.

Najsiromašnija članica je Bugarska koja je na 49 posto prosjeka EU, slijede Rumunjska s 55 posto te Hrvatska s 59 posto prosjeka individualne potrošnje.

Najveći standard ima Luksemburg, gdje je potrošnja 40 posto iznad prosjeka, a slijede Njemačka i Austrija koje imaju potrošnju više od 20 posto iznad prosjeka.