Republika Hrvatska je prva u Europskoj uniji po broju poduzeća ili onih koji su proračunski korisnici, potvrđuje Eurostat. Samim time ima najviše zaposlenih u državnim institucijama.
'To je zapravo moć politike'
Ovaj neobičan ekonomski trend za države članice Europske unije, komentirao je za Slobodnu Dalmaciju ekonomist dr. Petar Vušković koji smatra da nije dobro da Hrvatska nastaviti ići u ovom smjeru.
"Nije dobro da država ima toliku moć u svojim rukama jer to je zapravo moć politike. Bilo bi idealno svesti broj zaposlenih na 90 posto kod privatnih poslodavaca, deset posto oni proračunskih, odnosno državnih poduzeća, neovisno o veličini vlasničkog udjela. Tada bi tržište rada bilo konkurentnije", istaknuo je dr. Vušković.
Podatke koje je nedavno objavila Financijska agencija, o broju zaposlenih kod poduzetnika, proračuna i proračunskih korisnika te neprofitnih organizacija u 2020. godini, govore da gotovo 74 posto svih 1,28 milijuna zaposlenih ili 948 tisuća radi kod poduzetnika, dok 312 tisuća ljudi radi u državnom sektoru.
Postoji logičan razlog
Naime, Fina, u ovom slučaju, nije djelila poduzetnike prema vlasništvu nego ih je pribrojila državnom sektoru, a kada se to dogodi ispada da za državnog poslodavca radi više od 411 tisuće ljudi, dok za poduzetnike radi 849 tisuća ljudi.
"Velika državna poduzeća imaju potencijal zapošljavanja većeg broja radnika. To su Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Hrvatske autoceste ili HEP. S druge strane, na tržištu imate mali broj velikih privatnih poslodavaca za primjer onih koji zapošljavaju više od pet tisuća zaposlenih", komentirao je ekonomski analitičar.
"Međutim, postoji jedna zanimljivost, državna poduzeća za vrijeme pandemijske krize su manje otpuštala zaposlenike. Prividno su imala veću otpornost iako je u stvarnosti riječ o tromim sustavima u kojima je složeno dobiti i otkaz, a i često su takvi sustavi neprofitabilni. Nažalost, i dalje se rad u javnoj upravi vidi kao idealan oblik rada među mladima. Uz tranziciju ekonomije još je potrebnije napraviti tranziciju svijesti", zaključio je Vušković.
Prema podacima iz Fine najviše je poduzetnika i proračunskih korisnika u Zagrebu, a najviše je zaposlenih u KBC-u s 5642 radnika. Na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija s KBC-om Split i 3655 zaposlenih, a prema prosječnom broju zaposlenih po poduzetniku prva je Varaždinska županija, koja ima 10,3 zaposlenih.
Većina ljudi radi, ali što je s inflacijom?
Utjecaja državne ekonomije na ukupan broj radnih mjesta penje se na 50 posto, što je daleko najviši utjecaj na ekonomsku strukturu Hrvatske u usporedbi s drugim članicama Europske unije, komentirao je ekonomist dr. Damir Novotny.
Osim toga, Novotny je za Net.hr komentirao i ubrzan rast inflacije: "Što se energije tiče, niti jedna Vladina mjera ne može zaustaviti rast cijena energije jer mi uvozimo tu energiju. U ovom trenutku mi ne vidimo nekog velikog opravdanja zbog čega bi cijena plina i nafte rasla, osim geopolitičkog opravdanja. A geopolitički razlozi rasta cijena se ne mogu rješavati nikakvim fiskalnim mjerama", rekao je.
"Mogu se malo ublažiti i to na kratki rok. Ne može Vlada godinama subvencionirati cijenu plina, to jednostavno nije moguće", kazao je ekonomski analitičar, dodajući da će Vlada ovdje subvencionirati cijene plina i goriva te na neki način ublažavati taj udar, a s druge će strane time nedostajati novca u proračunu za neke druge stvari.
