Hrvatske gradove i mjesta na obali zasad najviše naseljavaju Slovenci, Nijemci, Talijani i Austrijanci koji u Hrvatskoj imaju tvrtke ili nekretnine, no među doseljenicima iz Europske unije ima i Britanaca, Poljaka, Francuza, Šveđana... Oni za svoj novi dom najčešće odabiru jug zemlje.
Istok zemlje sve je manje naseljen, dok je jedino u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji u posljednjih desetak godina povećan broj stanovnika, i to za najmanje nekoliko tisuća.
Najviše je u plusu Zadarska županija, za 8000 tisuća stanovnika. Iz EU-a su se u Hrvatsku 2015. godine doselila 2192 državljanina EU-a, a 2014. njih 2334. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci iz Unije najviše su se doseljavali u Istarsku, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku, Zadarsku županiju te u Zagreb, piše Večernji.
Strancima je privlačna hrvatska obala
Paul Bradbury, svjetski putnik i bloger iz Manchestera, objasnio je zašto su Europljanima iz razvijenih zemalja privlačni hrvatska obala i otoci.
'Što mi nedostaje iz Engleske? Iskreno, gotovo ništa, možda kiša. Kada si rođen u kišnom Manchesteru i preseliš se na najsunčaniji otok u Europi, što bi ti nedostajalo?', rekao je Bradbury koji već 15-ak godina živi u Jelsi na Hvaru.
Prednost života u Hrvatskoj su sigurnost i snažne obiteljske veze, kaže Bradbury.
'Ne mogu zamisliti bolje mjesto u Europi za podizanje djece. Sigurnost je velika, priroda prekrasna, nema komercijalnih pritisaka, a obiteljske su veze čvrste i djeca odrastaju uz snažnu potporu roditelja. Mnoge od tih vrijednosti izgubili smo u takozvanom civiliziranom zapadu', rekao je Bradbury prije nego li je spomenuo rak ranu hrvatskog društva.
Zemlju uništava birokracija
'Potencijal Hrvatske je nevjerojatan, ali razina birokratiziranosti skandalozna', rekao je Bradbury.
Među doseljenicima iz EU-a u Hrvatsku zasad prednjače Slovenci. U 2015. u Hrvatsku su se doselila 502 slovenska državljanina, najviše u Istarsku te Primorsko-goransku županiju. Slijede Nijemci kojih se 2015. doselilo 439, najviše njih u Splitsko-dalmatinsku županiju te u Zagreb i Istarsku županiju. Talijani, njih 315 u 2015. su se najviše doseljavali u Istarsku, a zatim u Primorsko-goransku županiju.
Prednjače stariji Europljani te oni srednje dobi, no treba navesti da se u Hrvatsku u 2015. godini doselilo čak 828 mladih do 39 godina starosti.
Demograf dr. Stjepan Šterc ističe da je supstitucija stanovništva iz europskih zemlja u hrvatske županije, koje se nalaze ponajprije uz obalu, tek u začetku te da će se nastaviti.
Trend doseljavanja će rasti
'Zasad se doseljavaju državljani Europske unije koji uz obalu imaju svoje nekretnine i tvrtke, a taj trend doseljavanja samo će se intenzivirati sljedećih godina. Kad se ubrza taj proces, zahvatit će i širu populaciju iz zemalja Europske unije koja će se doseljavati u hrvatske županije na obali i koja još nema nekretnine i tvrtke u Hrvatskoj. Hrvatska je privlačna strancima zbog svoje sigurnosti i ljepote obale pa će se i dalje državljani EU-a doseljavati uz obalu, a ne u unutrašnjost zemlje', rekao je demograf Stjepan Šterc te napominje kako je doseljavanje državljana iz EU-a u Zagreb zasad najviše povezano s vlasništvom nad stranim tvrtkama koje zapošljavaju svoje građane.
Ipak, to što je hrvatska obala privlačna dobrostojećim strancima, ne očekuje se da će njihovo useljavanje pridonijeti demografskom oporavku zemlje jer se iz Hrvatske iseljava višestruko veći broj građana nego što ih se u nju useljava.
U Hrvatsku se 2015. iz inozemstva doselilo ukupno 11.706 ljudi, među kojima su bila 6483 hrvatska državljanina. Prema procjenama demografa, u isto vrijeme iselilo je najmanje 50.000 Hrvata.
'To su male kapljice doseljenika iz EU-a u Hrvatsku u odnosu na to koliko stanovništva Hrvatska gubi prirodnim padom i iseljavanjem. Stranci iz Unije doseljavaju se ponajprije na uzak primorski pojas, a kopneni dio Dalmacije prazan je i ugroženiji od otoka. Među doseljenim državljanima EU-a ima i onih koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj i iznajmljuju ih, a ne plaćaju porez navodeći da im u njima ljetuje rodbina', istaknuo je demograf Anđelko Akrap.
Generalno, prema podacima DZS-a vidljivo je kako od demografske katastrofe, izuzev Zagreba, ne moraju strahovati jedino županije na obali, piše Večernji.
