"Države poput Kanade, SAD-a i Australije znaju što rade i kakvu radnu snagu traže i kvote za naše građane se brzo ispunjavaju", navodi Ivan Lajić.
Ne čudi ga što su kanadske radne vize ovih dana razgrabljene dok si rekao "keks". Hrvatska putovnica otvara vrata, kako u Europi tako i u zapadnome svijetu, a problemi na koje nailaze imigranti iz naše zemlje nisu dramatični.
Problemi s integracijom
"Naravno da postoje nesnalaženje i drame adaptacije i integriranja, ali ako se u zemlju ulazi legalno uglavnom nećete imati puno barijera, makar ne više od onoga na što smo u Hrvatskoj navikli. U svijetu se traži golo znanje, tako da vam eventualno može zasmetati što nemate zaštitu na kakvu ste navikli u Hrvatskoj i što nema nepotizma", kaže on.
Hrvatska zbog toga, ali i sve teže gospodarske situacije, u ovoj drugoj fazi ekonomske emigracije gubi najbolje kadrove. Prošlo je vrijeme prve faze kada su hrvatski seljaci sjedali u vlak za Muenchen u potrazi za poslom, navodi Lajić. Ipak, jedna stvar je ostala ista.
"I baš kao '70-ih godina prošlog stoljeća, kada su u Europi takvi naši radnici bili cijenjeni, tako je i danas. Samo, danas se radi o pretežno visoko obrazovanim kadrovima", navodi Lajić, te odgovara na pitanje o rokovima i mogućnostima kada bi se ta radna snaga mogla vratiti u Hrvatsku: "Ne želim kukati, ali šanse za njihov povratak u zemlju s ovako velikim brojem nezaposlenih, ekonomskom depresijom i padom BDP-a per capita su slabe. Naš osnovni je problem i što ne prepoznajemo kvalitetne kadrove, a svi znanstvenici kada krenu van iz zemlje dobiju šansu i brzo se afirmiraju".
EU i odljev mozgova
Predviđa da će Europska unija sa sobom donijeti još negativniji "saldo".
"Koliko god mi podcjenjujemo svoj obrazovni sustav, naši se kadrovi dobro snalaze, što se vidi i po uspjesima školskih generacija. Kada uđemo u EU, mi ćemo te vrhovne proizvode slati u EU, a nama će dolaziti manje kvalitetno obrazovani kadrovi.
Emigracijska struktura u odnosu na doba socijalizma se stubokom izmijenila. Danas čak više od 55 posto iseljenika napušta Hrvatsku i ide putem Bosne i Hercegovine ili Srbije, što Lajić pripisuje posljedicama prisilnih, političkih migracija.
Požalio se na kvalitetu podataka o migracijskim kretanjima - još uvijek čekamo na Popis stanovništva iz 2011., a ne postoji ni registar stanovništva. No, Lajić iz podataka o strukturi emigranata koji su znanstvenicima dostupni s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i zemalja s kojima imamo potpisane bilateralne sporazume, zaključuje da emigracija koja ide u drugim smjerovima, prema Europskoj uniji i prekooceanskim najpopularnijim destinacijama - Kanadi, SAD-u i Australiji, u 85 posto slučajeva je ekonomski motivirana. Ona je svojevoljna i "više se ne ide za kruhom, već da se stekne kvalitetnije znanje ili da se pronađe bolji posao".
Guranje kvalificiranih prema van
"Hrvatska se ponaša vrlo bahato. Govorimo za sebe da smo zemlja znanja, a formirane mlade kadrove u koje smo kao društvo uložili puno guramo iz zemlje prije nego i steknu prvo zaposlenje", kaže on.
Taj se loš odnos vidi i po činjenici da građani bježe upravo iz najrazvijenijih krajeva zemlje - vodeći je po iseljavanju Zagreb, a slijede ga Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija.
"Mjesta s najviše visokoobrazovanih, s najviše sveučilišta i veleučilišta imaju najveći emigracijski potencijal. Pogledajte Split i kakve su se firme ondje raspale, od Jugoplastike do brodogradnje. Pa to su sve firme koje su tražile specijalizirane kadrove", navodi on. Zato ga zabrinjava ulazak Hrvatske u EU.
"Naši ljudi neće biti podrška privredi koja ostaje bez kadrova. Kvaliteta ljudi koji napuste zemlju sigurno će biti veća od onih koji dođu - od ugostiteljstva do zdravstva koje će se raspasti kada krenu odlaziti liječnici i medicinske sestre", predviđa on.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
