Ratas je u službeni posjet Zagrebu stigao kako bi predstavio estonsko predsjedništvo i upozna se s hrvatskim očekivanjima od tih šest mjeseci, rekao je estonski čelnik na zajedničkoj konferenciji za medije.
Oko 1,3 milijuna stanovnika te baltičke države mogu gotovo sve poslove s državom obaviti putem interneta. S osobnom iskaznicom i šifrom Estonci mogu glasati na izborima, podnositi zahtjeve i prijave ili potpisivati ugovore u nekoliko sekundi.
Već dugi niz godina estonska vlada održava sjednice bez tiskanih materijala, najveći dio glavnog grada Tallinna pokriven je besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti mogu se potpisivati elektronskim potpisom, a recepti se kod liječnika mogu naručiti SMS-om.
Stručnjaci procjenjuju da digitalni sustav estonskom BDP-u godišnje stvori dodatnih dva posto rasta, piše britanski The Economist.
Estonija je uvela i sustav e-građana koji putem interneta mogu dobiti priliku pokrenuti posao u toj državi bez da u nju kroče. Među 21 tisuću stranih e-građana je i japanski premijer Shinzo Abe, a Tallinn do 2025. cilja na njih 10 milijuna, od kojih će mnogi biti britanski poduzetnici zahvaćenih Brexitom, dodaje list.
Stoga je glavni estonski cilj tijekom predsjedavanja EU-om proširiti svoja tehnološka iskustva na razinu cijele Europe.
“Jedan od naših najvažnijih ciljeva je digitalna Europa. Uvjereni smo da razvoj digitalnog društva i e-vlade stvara ekonomski rast i povećava efikasnost”, istaknuo je Ratas na konferenciji u Banskim dvorima.
“Jedinstveno digitalno tržište bi EU-u moglo donijeti stotine milijardi eura”, dodao je estonski premijer.
Predsjedanjem Unijom Estonija je dobila priliku podijeliti svoju viziju digitalnog društva s ostatkom Europe, a kruna tog pothvata bit će u rujnu, na digitalnom summitu u Tallinnu na kojem će prisustvovati čelnici EU-a i na kojeg je Ratas u utorak službeno pozvao i hrvatskog premijera.
Estonija će tijekom predsjedanja organizirati i dodatnih 45 događaja u vezi s digitalnim temama.
“Estonija je svojevrsni prvak srednje i istočne Europe u promoviranju digitalne agende i zato su i za Hrvatsku korisna njena iskustva”, rekao je Plenković.
“Radimo na tome da digitalizacija u Hrvatskoj bude na razini koju je dostigla Estonija, te su zato ta iskustva korisna”, naglasio je premijer.
Dodao je da će Hrvatska za to pokušati iskoristiti europsku Digitalnu agendu, nacionalne mjere, sredstva iz Europske komisije, Svjetske banke.
Dvojica čelnika razgovarala su i o bilateralnoj gospodarskoj suradnji, diplomatskim odnosima, migracijama, sigurnosti, proširenju EU-a i suradnji unutar NATO-a.
“Najvažniji cilj je zadržati jedinstvo i odlučnost EU-a, pokazati da je 27 članica ujedinjeno i da su spremne donositi teške odluke i, što je još važnije, donositi rezultate”, zaključio je estonski premijer.
