Europske su institucije na zahtjev Vlade odlučile uključiti Hrvatsku u europski tečajni mehanizam (ERM 2), što je svojevrsna valutna čekaonica prije uvođenja eura. Nakon konzultacija Europske komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta, odlučeno je da će središnji tečaj kune za euro biti 7,53450 kuna. To znači da će hrvatski građani moći mijenjati kune za eure po tom tečaju, kada država uvede euro kao službenu valutu plaćanja, što bi trebalo biti najranije 1. siječnja 2023, doznaje Jutarnji list. Dotad će biti dopuštena fluktuacija tečaja od najviše plus/minus 15 posto.
Osim toga, ova odluka znači da je Europska središnja banka preuzela nadzor nad domaćim bankama. No, to je ujedno i znak oporavka eurozone, koja se još od 2008. borila s nizom problema nakon financijske krize i koja je prije pet godina primila posljednju članicu - Litvu. Naime, povećanje broja zemalja u eurozoni, a tu je uz Hrvatsku još i Bugarska, značilo bi da euro kao sredstvo plaćanja može zadržati poziciju rezervne svjetske valute, koju još ima samo američki dolar.
Više investicija i povoljnije zaduživanje
Ključni razlog zbog koje se zemlje članice EU-a odlučuju na uvođenje eura jest privlačenje budućih investicija i povoljnije zaduživanje na međunarodnom financijskom tržištu. No, pitanje je koliko će Hrvatska moći zauzdati svoju razinu javnog duga, inflaciju i proračunski deficit u vremenima kada je uslužno orijentirano gospodarstvo opterećeno koronakrizom, a Europska mu komisija ne predviđa najpovoljniji ishod. Osim uvođenja eura i zbog toga će navedeni hrvatski financijski parametri biti pod budnim nadzorom. No, koronakriza je zahvatila cijelu Europsku uniju pa će zemlje članice moći probijati limit od tri posto deficita prema BDP-u i 60 posto javnog duga u odnosu na BDP.
Odgovor na koronakrizu trebao je biti 560 milijardi eura težak Fond za oporavak i otpornost, iz kojeg bi Hrvatska, prema najavama, trebala dobiti 10 milijardi eura. No, dogovor su spriječile Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska, pa će o svemu odlučivati Vijeće Europe. Uz taj novac i relaksirane limite, Hrvatska može računati i na još 12 milijardi eura srednjoročnog financiranja, pa je Vlada procijenila kako će to biti dovoljno da ostane u zadanim parametrima za uvođenje eura tijekom sljedećeg razdoblja i da to neće naštetiti domaćem gospodarstvu.
Devize u rezervi
Hrvatskoj bi moglo pomoći i to što su premijer Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić uspjeli dogovoriti valutnu zamjenu u iznosu od dvije milijarde eura, što bi HNB-u trebalo olakšati brige oko tečaja i međunarodne likvidnosti države. HNB u rezervi drži i oko 15 milijardi eura neto deviza, a domaće banke raspolažu s pet do šest milijardi eura koje mogu povući izvana. Ulaskom u eurozonu nestat će tečajni rizici, koji inače opterećuju ekonomije poput naše, pa se ovaj "novac u čarapi" može usmjeriti u druge stvari.
No, HNB će morati požuriti s tehničkom pripremom za uvođenje eura. Naime, kada stigne prva pošiljka novčanica, njome će se morati baratati prema europskim propisima, što znači da je čuvanje u sadašnjem trezoru banke nemoguće. Zbog toga se planira gradnja novog najsuvremenijeg trezora na prostoru vojarne Croatia u zagrebačkim Dugavama.