Usporavanje hrvatskog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilo je bitno blaže nego u najvećem dijelu Europe i svijeta ali veći udar nas čeka u drugom kvartalu, piše u subotu Večernji list.
Bruto domaći proizvod u periodu od siječnja do kraja ožujka pao je 1,2% u odnosu na prethodni kvartal, ali je kretanje ekonomije bilo pozitivno (0,4%) ako se uspoređuje s istim razdobljem prošle godine. Pozitivne stope rasta na godišnjoj razini, prema dosad objavljenim podacima, zadržalo je samo osam europskih ekonomija, no najjači poput Njemačke, Italije i Francuske nisu među njima jer se na njih snažno prelilo zatvaranje Kine.
"Zemlje koje imaju snažnu industriju poput Njemačke,
Slovačke ili Češke sad su prošle lošije, ali one će oporaviti
brže od zemalja koje su oslonjene na turizam. U tom industrijskom
lancu opskrbe mi smo pri kraju pa kod nas udari dođu kasnije.
Glavni udar nas tek čeka", komentira analitičar
Ekonomskog instituta Zagreb Danijel
Nestić.
Prognoze za razdoblje od travnja do kraja lipnja su loše i prema njima Hrvatska treba računati s padom BDP-a na kvartalnoj razini većim od 20 posto, piše dnevnik. Prvi podaci za mjesec travanj potvrđuju smanjenje industrijske proizvodnje za 11% i prometa u trgovini na malo za 25%. Svibanj i lipanj mogli bi biti nešto povoljniji s obzirom na to da je glavnina udara koji dolazi od karantene koncentrirana na drugi dio ožujka i travanj, no i na naš će se robni izvoz preliti posljedice blokada u cijelom svijetu.
Podaci iz prvog hrvatskog kvartala pokazuju da je došlo do osjetnog smanjenja potrošnje kućanstava, turizma i prerađivačke industrije, dok je pozitivan doprinos došao od pojačane državne potrošnje (4,8%, najviše od 2009.), investicija te građevinskog sektora. Realna godišnja stopa rasta osobne potrošnje bila je svega 0,7% , najmanja u posljednje četiri godine. Izvoz roba blago je rastao, no značajno se smanjio turistički priljev. "Izvoz roba nije pogonsko gorivo naše ekonomije nego je to domaća potrošnja", napominje Nestić.
Zrinka Živković-Matijević, analitičarka
RBA, mišljenja je da će najveći doprinos padu u drugom kvartalu
doći od osobne potrošnje i to zbog rasta nezaposlenosti, pada
zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka, dok će se
investicije smanjiti ili odgoditi. Europska komisija
vjeruje da će oporavak, nakon pada u ovoj godini od 9%, biti brži
(7,5%), a Vlada računa da će povratiti 6%, piše u subotu Večernji
list.
