Državni proračun je u prvoj polovici godine imao za 7 posto manje prihoda nego u istom razdoblju prošle godine. Za oko 15 posto rashodi u proračunu su veći, a ukupna rupa u proračunu iznosi 18 milijardi kuna, što se odnosi sam na prvu polovicu 2020. Na pitanja hoće li nove Vladine mjere donijeti spas radnim mjestima do kraja godine, treba li liberalizirati Zakon o radu i hoće li ukidanje kvota za strane radnike smanjiti cijenu rada u Hrvatskoj, pokušali su odgovoriti gosti HRT-ove emisije "Poligraf".
U studiju "Poligrafa" našli su se resorni ministar Josip Aladrović, Davorko Vidović inače predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata. Aladrović je kazao da smo u prvih šest mjeseci imali korona-krizu čiji je intentizet bio najjači što se odrazilo i na smanjenje prihoda te povećanje rashoda u državnom proračunu.
"Nismo specifičan slučaj, to je se događalo u svim zemljama u različitim postocima i iznosima, rekao je te dodao da su do sada isplatili 6,3 milijarde kuna na ime očuvanja radnih mjesta. Naša projekcija je očuvanje oko 100.000 radnih mjesta, te da će mjere trajati do 31.prosinca ove godine. S ovim mjerama smo pokrili sve što je nužno da do kraja godine osiguramo da ne bude potresa na tržištu rada i osiguramo fluentnost u poslovanju naših poduzetnika", rekao je ministar Aladrović za "Poligraf".
Sever: 'Sve je više pritužbi da poslodavci zloupotrebljavaju mjere'
Sindikalist Sever kazao je da oni primaju sve više pritužbi da poslodavci mjere zloupotrebljavaju.
"Mi smo ukazivali u ožujku da bi bilo učinkovitije da ta sredstva idu direktno radnicima na račune, a ne poslodavcima. U zadnje vrijeme dobili smo cijeli niz pritužbi gdje poslodavac ljude vodi na skraćeno radno vrijeme, a oni rade puno radno vrijeme, pa čak ponegdje i prekovremeno. Trebalo bi dati veće ovlasti inspekciji rada i dobro kazniti onoga tko vara državu i radnika", rekao je Sever.
Aladrović je na Severove tvrdnje reagirao pa reka da oni u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje vrše kontrole i da su preko 100 milijuna kuna vratili u proračun od nepripadnih isplata ili su ih pak poslodavci vratili jer su smatrali da nemaju potrebu koristiti mjere.
Vidović: 'Nedostaje pasivnih mjera'
Vidović smatra kako su mjere privremene i interventne i da treba pozdraviti mjeru skraćeng radnog tjedna i to uz dobru kontrolu.
"Nitko ne može predvidjeti kako će se pandemija odvijati, a da su neke djelatnosti toliko ugrožene da im prijeti potpuni kolaps. Smatram da fali više pasivnih mjera, dakle direktne pomoći radnicima koji ostaju bez posla ili im je radno mjesto ugroženo, jer je to najpoštenija i najčišća mjera, većina zemalja to prakticira", kazao je Vidović za "Poligraf".
Na ono što je Vidović rekao, osvrnuo se ministar Aladrović: "Kada donosite odluku morate se odlučiti hoćete čuvati zaposlenost što su aktivne mjere ili ćete podizati naknade za nezaposlenost što su pasivne mjere. Mi smo se odlučili na aktivne mjere, te da se malo zemalja odlučilo na pasivne. S mjerama moramo biti zadovoljni, moramo biti realni i svjesni i što Hrvatska može financijski u ovom trenutku."
'Nema straha od stranih radnika'
Govoreći o stranim radnicima, Vidović tvrdi da Hrvatska ne može bez njih. S njegovim mišljenjem se slaže i ministar Aladrović koji dodaje da "nema straha od stranih radnika".
"Od 2013. pa do danas Hrvatska je u demografskom smislu izgubila prirodnim putem 207.000 ljudi u radnom kontigentu plus 300.000 koliko se iselilo. Nama fali pola milijuna ljudi i to je na zaposlenost od 1,5 milijun strahoviti manjak. Taj manjak ne može nadomjestiti nikakvim mjerema pronatalitene politike koje bi se odmah počele provoditi", rekao je Vidović.
