Dok je prije godinu dana cijeli svijet završio "pod ključem" zbog pandemije koronavirusa, Švedska je bila iznimka. Imali su najliberalnije mjere i sve je najnormalnije radilo. Oslanjali su se na odgovornost Šveđana, njihovo nošenje maske te držanje propisane fizičke distance. "Švedski model" ili "švedski put" spominjao se kao način borbe protiv korone koji se poziva na zdrav razum stanovništva.
Preporuke, a ne ograničenja, bila je borba Švedske s pandemijom tijekom prvog vala. Jesu li Šveđani zaista toliko discipliniran narod koji se pridržava preporuka te kako funkcionira studentski život i ugostiteljstvo u toj skandinavskoj zemlji, ispričala je Romana Crgol za Novi list.
Romana je iz Dražica, mjesta kraj Rijeke, a u Švedskoj je završila nakon diplome riječkog Pravnog fakulteta jer je upisala novi studij na Sveučilištu u Lundu. Riječ je o gradiću na jugu Švedske, a ova hrvatska studentica svoj studentski budžet popunjava radom u talijanskoj piceriji La Cucicna, poznatoj po autentičnoj napuljskog pizzi iza koje stoje picajoli podrijetlom iz samog Napulja.
KAKO DANAS ŽIVE HRVATI U ŠVEDSKOJ? 'Bio sam u strahu, došlo mi je da skupim stvari i odem u Zagreb'
Šveđani ljetne destinacije zamijenili Švedskom
Romana je ljetne sezone tijekom posljednje četiri godine, koliko je u Švedskoj, provodila u Visbyju, pitoresknom gradiću na Gotlantu. Gotland je inače najveći švedski otok, a Riječanka je tamo također radila kao konobarica u jednom talijanskom restoranu. No, pandemija je to promijenila.
"Od početka pandemije, svi smo slušali o tzv. švedskom pristupu koronavirusu, a ja sam se konačno bila u prilici uvjeriti u (ne)istinitost medijskih napisa te funkcionalnost preporuka, a ne restrikcija. Gotland obično vrvi turistima, što švedskim, što stranim. Protekle godine nisam znala što očekivati, a nije ni moj poslodavac. Ali kako i bi? Naime, srce sezone dočekali smo s vidnim manjkom broja osoblja.
Pretpostavka je bila da će zbog pandemije ljeto proteći relativno mirno. Naprotiv, sve je vrvjelo gostima, s obzirom na to da su Šveđani preporuku da ne napuštaju zemlju u svrhu sprečavanja širenja koronavirusa ozbiljno shvatili te su se svi mahom uputili upravo na Gotland i slične švedske turističke destinacije. Ugostiteljstvo je cvalo s obzirom na to da su Šveđani, 'poslušna' nacija, iznimno ozbiljno shvatili vladine preporuke. Naime, većina je Šveđana odlučila zamijeniti uobičajene ljetne turističke destinacije poput Španjolske ili Tajlanda – Švedskom. Ljetna sezona je bila odlična, činilo se kako se pandemiji nazire kraj. Brojke su se pomalo spuštale u čitavoj Švedskoj, ali i svijetu, te se činilo kako će ubrzo sve biti u redu, kako će se situacija vratiti u normalu", kaže Romana za Novi list.
BILI SMO U ŠVEDSKOJ: Kako je nastao čuveni model borbe protiv korone kojeg obožavaju ili mrze
Preporuke su bile zbunjujuće, nije se znalo što se smije, a što ne
Enis Idrizij, vlasnik picerije gdje Romana radi, kaže da nikada neće zaboraviti naizgled beznačajnu srijedu u ožujku. Veli da se tada na televiziji na večernjim vijestima pojavio premijer Švedske Stefan Lövfen koji je obavijestio naciju da se koronavirus pojavio i u Švedskoj. "Situacija se promijenila preko noći, u četvrtak je restoran bio potpuno mrtav", ispričao je Enis.
Srećom, takva situacija nije dugo potrajala. Premda je posao pao, restoran je i dalje uspio poslovati "na nuli". Lockdowna nikada nije bilo u Švedskoj, no vlasnik picerije priznaje da je u početku bio zabrinut da će se i Švedska zatvoriti. Istaknuo je kako su preporuke donesene u ožujku, bile iznimno zbunjujuće.
"Nitko nije razumio što se točno smije, a što se ne smije. Smiješ imati određeni broj stolova u restoranu, ali uz poštovanje socijalne distance. Ali nitko nam mjesecima nije pojasnio kolika zapravo treba biti socijalna distanca. Metar ili dva?", ispričao je Enis.
'Švedska je sama počela kritizirati švedski pristup'
"Vlada je tek u lipnju, neposredno prije ljetne sezone, pojasnila preporuke. Ljetna sezona je protekla iznimno dobro i u Lundu. S druge strane, kada je ljetna sezona minula, ja sam kroz cijeli rujan i listopad radila četiri dana tjedno u restoranu. Sve se činilo u redu. U međuvremenu se ostatak Europe spremao za novi lockdown. Krajem listopada sve se promijenilo i u Švedskoj. Švedska vlada je sama počela kritizirati švedski pristup, vjerujem djelomično i zbog kritika koje su primili od Europe i svijeta. Prva restrikcija, a ne preporuka, nametnuta je početkom studenoga – zabrana točenja alkohola u ugostiteljskim objektima nakon 22 sata.
Također, u restoranima nije bilo dopušteno imati stol s više od osam osoba. U studenom sam s četiri dana rada tjedno 'pala' na tri dana. Neposredno prije božićnih praznika vlada je dodatno postrožila restrikcije – alkohol se ne smije posluživati nakon 20 sati, a za stolovima ne smiju biti više od četiri osobe. U prosincu sam radila dva dana tjedno", govori studentica.
Nadaju se dobroj ljetnoj sezoni
Enis je pojasnio što će se dogoditi sa zaposlenicima restorana ako na kraju dođe do lockdowna. O tome se u posljednje vrijeme naveliko govori u Švedskoj, osobito jer je nedavno usvojen pravni okvir temeljem kojega ga je nemoguće provesti.
"Većina zaposlenika osigurana je putem A-kassa sustava. Naime, zaposlenici svaki mjesec uplaćuju simboličan iznos (ovisno o zanimanju i primanjima), a u zamjenu u slučaju gubitka posla imaju pravo na otprilike 80 posto mjesečne zarade dok ne pronađu novi posao. S te strane je većina zaposlenika osigurana. Što se tiče mene samoga, ali i ostalih vlasnika restorana, nadam se da bi nam vlada u slučaju lockdowna pomogla pri plaćanju najamnine i komunalija", objasnio je Enis koji se nada, baš kao i Romana, da lockdowna ipak neće biti.
Ovi ljudi iz ugostiteljskog sektora nadaju se da će švedska vlada ustrajati na švedskom pristupu, neovisno o sve jačem pritisku Europe i svijeta. Enis je siguran kako će ova ljetna sezona, baš kao i lanjska, nadmašiti sva očekivanja s obzirom da će se "Šveđani držati Švedske".
"Slaže se s time i moj gotlandski poslodavac koji mi je u nedavnom razgovoru obznanio kako su smještajni kapaciteti na Gotlandu za ovu ljetnu sezonu već gotovo popunjeni. Sve u svemu, obojica se nadaju plodonosnoj ljetnoj sezoni kojom bi možda mogli nadomjestiti novčane gubitke do kojih je došlo u ovih nekoliko mjeseci, neovisno o činjenici da su restorani bili otvoreni i u mogućnosti poslovanja, za razliku od Hrvatske. Tijekom jednog posebno lošeg dana u prosincu, Enis mi je u neformalnom razgovoru rekao kako bi ponekad volio da dođe do lockdowna s obzirom na to da bi tada sva ova neizvjesnost hoće li ili neće restoran 'preživjeti' konačno prestala. 'Kada bi nas zatvorili, znao bih da sam na gubitku. Ovako stalno plešem na rubu vlastite egzistencije, ne znajući s čime ću se morati suočiti sutra', tada je mračno zaključio. S obzirom na smanjen opseg posla proteklih nekoliko mjeseci i ja sam, kao zaposlenica, pretrpjela određene novčane gubitke te se iskreno nadam kako će ova ljetna sezona uspjeti nadmašiti proteklu", govori Romana.
'Švedsko ugostiteljstvo pogođeno je na drukčiji način od Hrvatskog'
"Zasad se čini kako bi jedinu zapreku uspješnoj sezoni mogla predstavljati zabrana točenja alkohola nakon 20 sati. Enis kaže da je nužno da se zabrana ili ukine, ili pak produži na 22 sata, kao što je bilo i prije prosinca, inače švedske ugostitelje nakon ljetne sezone očekuje borba za goli opstanak s obzirom na to da nastale gubitke nikako neće moći nadoknaditi samom prodajom hrane i bezalkoholnih pića. Naime, konzumacija alkohola igra veliku ulogu u ugostiteljstvu u Švedskoj, veću no u Hrvatskoj, s obzirom na stope PDV-a, ali i državni monopol nad alkoholom.
Naglašavam kako niti moji poslodavci ni ja ne smatramo kako je ugostiteljstvo u Švedskoj pogođeno više no ugostiteljstvo u Hrvatskoj. Pogođeno je na drugačiji način. S druge strane, i moje kolege Talijani i ja smo iznimno sretni da smo imali priliku raditi čitavo vrijeme i zarađivati za život, zaključuje naša sugovornica priču o ugostiteljstvu u Švedskoj u doba pandemije bolesti COVID-19", ističe Romana za Novi list te dodaje da ona i njezina kolegica imaju neposredan kontakt s gostima bez rukavica i maske.
Studentski život u Švedskoj tijekom pandemije
Romana je primarno u Švedskoj zbog studija pa je neizostavno pitanje o tome kako izgleda studentski život u ovoj skandinavskoj zemlji tijekom pandemije. Riječanka kaže da su studenti do sredine studenog 2020. živjeli "posve normalan studentski život". No, od sredine studenog nastava je u potpunosti online. Romana kaže da im je prije nekog vremena došla obavijest da će tako ostati do jesenskog semestra 2021.
"Moja cimerica Pia, koja trenutno pohađa magisterij znanosti iz ljudske geografije je u sklopu Erasmus programa u Lundu bila i 2018. godine, prije pandemije. Ispričala mi je kako se zapravo nije mnogo toga promijenilo u studentskom životu. Naime, do sredine studenoga, mi studenti smo živjeli posve normalan studentski život. Klubovi nisu bili otvoreni, ali s druge strane, koji student u Švedskoj si zapravo može priuštiti izlazak u klub?
Iako nas od Danske dijeli samo tridesetominutna vožnja vlakom, nacije nisu smjele organizirati niti izlet u Kopenhagen. S druge strane, izuzev putovanja, do rujna smo redovno izlazili u pubove i pohađali razna društvena događanja koja su nacije nudile. Međutim, s prvim ozbiljnijim restrikcijama, nacije su morale prestati s radom.I tako smo mi, studenti, ostali prepušteni sami sebi. U početku su kućne zabave bile velike i moglo bi se reći da su se pojedini studentski domovi pretvorili u noćne klubove. Međutim, u razmjeru s konstantnim pooštravanjem mjera od samog početka ove godine, čak su i studenti postali sve oprezniji i oprezniji. Sada se većinom organiziraju manje kućne zabave, do dvadesetak ljudi iako je preporuka da se ne organiziraju druženja s više od osam ljudi. Svakako se osjeća razlika u odnosu na prethodne mjesece, kada smo se osjećali u potpunosti slobodno i kad nam je samo nebo bilo granica zabave. Iako smo i dalje nesputani u odnosu na ostatak Europe, prelazak na online nastavu i pooštravanje restrikcija svakako je utjecalo na studentski život", ispričala je Romana za Novi list.
