Istraživanje o zdravstvenoj pismenosti u Hrvatskoj pokazalo je da je ona na granici između problematične i adekvatne pri čemu su zdravstveno pismeniji mlađi, imućniji i obrazovaniji, rečeno je na javnoj tribini u četvrtak u Rijeci.
Voditeljica projekta istraživanja Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci istaknula je da se uvidjelo da je najveći problem korisnika gdje pronaći odgovarajuću medicinsku informaciju, posebno u medijima.
U istraživanju je 41 posto ispitanika navelo da im je prilično teško pronaći i razumjeti informacije iz medija, što se uz ostalo odnosi na informacije o nužnosti traženja drugog liječničkog mišljenja ili simptomima bolesti, rekla je Bobinac.
Istraživanje je pokazalo da ispitanici najjednostavnije prihvaćaju striktne upute liječnika ili članova obitelji, a sve iznad toga im predstavlja problem. Prema očekivanjima, zdravstveno pismeniji su mlađi, imućniji i obrazovaniji. Oni posljedično imaju manje zdravstvenih problema, redovitije vježbaju i u manjem postotku su pretili, navela je.
"U pravilu svi ispitanici razumiju da treba ići kod liječnika, a kad to stvarno treba učiniti, spremniji su oni s višom razinom zdravstvene pismenosti"; zaključila je Bobinac.
Istraživanje, kojim je na razini Hrvatske obuhvaćeno tisuću pacijenata, provedeno je jer dosad nije bilo relevantnih pokazatelja o tome u kojoj su mjeri građani zdravstveno pismeni.
Nužna bolja komunikacija liječnika s pacijentima
Zdravstvena pismenost očituje u znanju o tome kako se nositi s bolešću, ali i kako održavati zdravlje, baviti se prevencijom oboljenja, te pronaći, razumjeti i primijeniti informacije o liječenju.
Zaključci istraživanja su da je nužna bolja komunikacija liječnika i drugog zdravstvenog osoblja s pacijentima jer javne medijske kampanje za promociju zdravstva samo putem društvenih mreža ili plakata ne donose očekivane rezultate.
U smjernicama se predlaže unapređenje komunikacijskih vještina liječnika i drugog medicinskog osoblja, jačanje uloge ljekarnika u zdravstvenoj pismenosti, učinkovitije označavanje zdravstveno štetnih proizvoda, te označavanje posebnim naljepnicama relevantnih i potvrđeno medicinski vrijednih tekstova u medijima, rekla je suradnica u projektu Maja Horvat.
Tri su smjera intervencija u cilju povećanja zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj, a to su unapređenje i povećanje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih informacija, razvoj sposobnosti korisnika da pronađe i razumije informacije te stvaranje institucionalnog okvira koji bi podržavao djelovanje na tom polju, poručili su.
