Na odgodu plaćanja kredita na šest mjeseci gledalo se kao na spas za gospodarstvenike i građane. Potaknute državnim mjerama za očuvanje radnih mjesta u izvanrednim okolnostima, banke su, dužnicima omogućile predah dok se pandemija koronavirusa ne smiri ili dok ne prođe. No, prema pisanju Slobodne Dalmacije, na kraju ništa od toga jer dugovi stižu na naplatu.
Nažalost, tu su i paprene kamate. Jednom korisniku kredita za kupnju automobila u iznosu od 120.000 kuna, banka je šest mjeseci odgode naplatila 3.500 kuna. On je ispričao kako su mu sve "masno naplatili".
"Da sve bude apsurdnije, sami su me zvali i nudili moratorij na otplatu kredita, a sad ispada da od moratorija nije bilo ni 'm' jer su činjenicu da šest mjeseci nisam plaćao rate kredita od 1400 kuna, masno naplatili. Mojoj prijateljici koja je uzela gotovinski kredit za opremanje apartmana, tobožnju su odgodu naplatili čak 12 tisuća kuna. Smatram se prevarenim!", ispričao je sugovornik Slobodne Dalmacije.
'Banke nisu humanitarne udruge'
Iskra Maras Jelavić, savjetnica za pravna pitanja udruge "Splitski potrošač", objašnjava da je riječ o dospjelim kamatama.
"Banke nisu humanitarne udruge. One, između ostalog, žive i od posuđivanja novca, zapravo to je njihova glavna djelatnost. Građani, usmeno pristajući na odgodu, nisu vodili računa o tome da će im ona biti naplaćena, rukovodeći se logikom da je nastupio moratorij, međutim, taj moratorij, što se obveza na plaćanja kredita tiče, država nije uredila, a banke su mudro iskoristile tu činjenicu", govori Maras Jelavić.
Slijedi li idućih mjeseci val ovrha?
Ono što moratorij podrazumijeva jest razdoblje dogovoreno između vjerovnika i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja ukupnog anuiteta ili glavnice. Riječ je o razdoblju čekanja prije nego dužnik krene ponovno uplaćivati mjesečne anuitete. Kada se radi o otplati kamata, banke ne vole davati moratorij jer ih to prisiljava na povećanje posebnih rezervi, piše Slobodna Dalmacija.
Kod studentskih ili stambenih kredita moratorij je uobičajen, ali ih banke uz posebni program i poticaj države mogu proglasiti i tijekom razdoblja krize kada postoji visoki makroekonomski rizik kao što su elementarne nepogode, ratovi, sankcije i slično.
"Država je mogla urediti posebnim propisima moratorij na kredite slično kao što su jedinice lokalne uprave i samouprave odlučile poduzetnicima koji zbog potresa ili pandemije nisu u mogućnosti raditi, ne naplaćivati najam prostora u gradskom ili općinskom vlasništvu", govori Iskra Maras Jelavić za Slobodnu Dalmaciju.
Zbog svega navedenog teško se ne zapitati se hoće li novi val ovrha idućih mjeseci zahvatiti Hrvatsku.
