Naime, tim se dokumentom Ministarstva financija (pomoglo je i Ministarstvo znanosti) već za ovu godinu predviđa čitav niz aktivnosti koje bi trebale financijski opismeniti stanovnike Hrvatske, pa bi osnove upravljanja financijama i planiranja osobnog budžeta uskoro trebali detaljnije učiti i osnovci i srednjoškolci.
Akcijskim planom predviđa se upoznavanje učenika s osnovama vođenja financija, pa i osobnih, na satovima građanskog odgoja, koji još nema status posebnog predmeta. Osim toga, predviđaju se i školska predavanja ljudi iz financijske industrije, primjerice osiguratelja, kao i organizirani posjeti đaka bankama i drugim financijskim institucijama te odlasci na različite edukativne događaje na kojima će učiti o djelovanju tržišta kapitala, štednji, osnovama burzovnog poslovanja...
Hrvatski srednjoškolci rangirani kao 14.
Strategija financijskog opismenjavanja naslanja se na globalno istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kojim je bilo obuhvaćeno i 1.145 petnaestogodišnjaka iz Hrvatske. U konkurenciji vršnjaka iz 18 zemalja, hrvatski su srednjoškolci rangirani kao 14. na tablici financijske pismenosti. Prvo mjesto pripalo je mladim Kinezima, ispred anketiranih Hrvata su bili i Slovenci, a slaba je utjeha da su talijanski srednjoškolci imali lošije rezultate od naših.
Očito je vrijeme da se nešto poduzme po pitanju financijskog opismenjavanja društva, da se ne učimo samo u nevolji. Svojedobna pomama za sudjelovanjem na tržištu dionica rijetka je iznimka u toj priči.
''Hrvati nisu dovoljno financijski pismeni, ako mene pitate, i zato su najave ovakvih akcija dobra vijest, jer svi smo mi vlastiti osobni bankari i zato nije svejedno kakvim znanjima baratamo'' komentira Slobodnoj Dalmaciji dr. Petar Filipić, sa splitskog Ekonomskog fakulteta.
Promijenili uređenje
''Znate, mi smo ne tako davno promijenili uređenje u kojem živimo i radimo, a da nas nitko nije pripremio za to. Godinama smo učili o ekonomiji ponude, tj. o radu, da bismo se onda 'preselili' u sustav koji govori o potrošnji'', kaže dr. Filipić.
Kad je riječ o gospodarskim temama u javnom diskursu, po mišljenju dr. Filipića 'postoji oni malobrojni koji znaju i svi ostali'.
Ističe guvernera Borisa Vujčića kao dobar primjer stručnjaka koji na razumljiv način govori o ekonomskim temama, što, kaže, ne može kazati i za neke članove Vlade.
''Kad političari dolaze na TV, onda se često događa tragikomična situacija da ne znaju jednostavno ispričati ozbiljne ekonomske teme, zapetljaju se u multiplikatore, akceleratore, izgube se. Jedan broj članova Vlade je došao sa sveučilišta, dakle, to su ljudi koji inače koriste power pointe, moderna sredstva prezentacije, ali na televiziji kao da su uškopljeni'', zaključuje dr. Filipić. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/272577/Default.aspx
