Hrvatski građani, uz štednju u bankama, češće od stanovnika europskih zemalja, imovinu drže i u "cigli", odnosno češće su vlasnici stanova i kuća. Uz to, primamljiva im je i štednja u stambenim štedionicama na koje država daje poticaje, a novac se može podići tek nakon pet godina štednje. Neki će ulagati u životno osiguranje, a drugi će, pak, štedjeti za starost u trećem mirovinskom stupu.
Kod nekretnina je nezgodno što ih nije lako prodati brzo kako bi vlasnici došli do novca koji im treba. Slično je i s dobrovoljnom mirovinskom štednjom, jer se njome može raspolagati tek s navršenih 50 godina života, a odjednom je moguće dobiti svega 30 posto uloženog novca, dok ostatak dolazi mjesečnim isplatama.
No, država potiče i takvu štednju uplatom 750 kuna na ušteđenih 5000 ili više kuna u jednoj godini. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u dobrovoljnim je mirovinskim fondovima 385.000 građana uštedjelo 7,1 milijardu kuna neto, piše Slobodna Dalmacija.
Zavaravajući podaci
Ipak, građani najčešće štede u bankama, u kojima se početkom svibnja nakupilo 229 milijardi kuna. No, kako su u posljednje vrijeme kamate na štednju gotovo ravne nuli, prema podacima Hrvatske narodne banke u travnju su bile tek 0,08 posto, tako su građani sve više novca odlučili čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju.
Tako su nakupili gotovo 70 milijardi kuna. U kunama su uštedjeli 21,7 milijardi, a u devizama 137,5 milijardi kuna.
No, zavaravajuća je slika da su Hrvati, unatoč nakupljenoj štednji i nekretninama, bogati. Naime, polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine, dok im nekretnine vrijede manje od 68.900 eura. Procijenjeni medijan bankovne štednje iznosi svega 300 eura, što znači da polovica štediša ima manje, a druga polovica više ušteđenog novca. Daleko je to od medijana Europske unije (6100 eura), Slovenije (1000 eura), Slovačke (2000 eura), Poljske (2800 eura).
Zaostajemo za eurozonom
Podaci su to iz ankete o financijama i potrošnji kućanstava koju je HNB proveo 2017., a čiji su rezultati objavljeni u listopadu prošle godine. Ukratko, Hrvatska dohotkom i bogatstvom kućanstva debelo zaostaje za eurozonom. Medijan bruto dohotka kućanstava u Hrvatskoj iznosi 8400 eura, a procjena prosječnog bruto dohotka je 12.200 eura. Procjena medijana dohotka u eurozoni je, pak 31.000 eura, a prosječni bruto dohodak ondje iznosi 42.300 eura.
Nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja, prema anketi, čine dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine svega 3,5 posto. Prosječna realna imovina domaćih kućanstava iznosi 113.700 eura, no procijenjeni medijan je tek 68.900 eura. Medijan realne imovine kućanstava u eurozoni, za usporedbu, iznosi čak 131.000 eura.
Stručnjaci onima koji bi htjeli imati veće prinose, a skloniji su rizicima, savjetuju da odrede iznos kojeg mogu izgubiti te da ga ulože u rizične poteze poput zlata, kriptovaluta, dionica ili otvorenih investicijskih fondova, no upozoravaju da nije pametno uložiti više od 10 posto imovine u samo jednu stvar, jer se može dogoditi da izgube i uložena sredstva i ono u što su ulagali.
