Nakon što je s početkom ove godine Hrvatska kunu zamijenila eurom, bilježi se povećano plaćanje beskontaktnim karticama. Maksimalni iznos za pojedinačne beskontaktne transakcije bez ukucavanja PIN-a je 40 eura, a na taj način je moguće obaviti najviše pet uzastopnih transakcija, dok se za šestu po redu ipak traži potvrda zbog sigurnosnih razloga. Takav limit za beskontaktno plaćanje bez potvrde praksa je većine velik banaka - Zabe, PBZ-a, Erste banke, OTP-a, Addika…
Izgleda da je hrvatskim građanima lakše prisloniti karticu nego u glavi preračunavati eure u kune da osvijeste vrijednost roba i usluga, a onda se još boriti i sa „sićom“ centi kad plaćaju, piše Večernji list.
Plaćanje karticom i u kafićima
Od početka godine znatno su porasla plaćanja karticama, posebno beskontaktno plaćanje u kafićima i drugim ugostiteljskim objektima. Jedan od mogućih razloga je što time izbjegavaju ostavljanje napojnica. Gotovo sve banke u Hrvatskoj potvrđuju da imaju puno veći promet karticama nego u istom razdoblju prošle godine, a i trgovci su opremljeniji uređajima za kartično i beskontaktno plaćanje.
U Zagrebačkoj banci, gdje biljee rast tog trenda, uvjereni su da je razlog uvođenje eura. I broj kartičnih transakcija preko PBZ-ovih kartica porastao je od početka godine za više od 20 posto, a povećanje volumena je oko 30 posto. Isti je slučaj i s OTP bankom.
''Međutim, nismo sigurni da se to može povezati samo s uvođenjem eura jer od pojave COVID-19 kontinuirano bilježimo povećanje bezgotovinskih transakcija i korištenje online usluga, čemu pridonosi i globalna digitalizacija društva'', kazali su iz OTP-a za Večernji list.
I pandemija utjecala na češće plaćanje karticama
U Erste banci taj je rast najveći: u prva dva mjeseca ove godine imali su povećanje broja transakcija debitnim karticama na POS terminalima 34 posto te porast volumena 40 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Hrvatska narodna banka će s podacima na razini sustava za prvi kvartal ove godine izaći u svibnju, a u Hrvatskoj udruzi banaka komentiraju da je pandemija COVID-19 dodatno utjecala na češće plaćanje karticama i online kupnju, a takvi trendovi nastavili su dodatno ubrzavati, u čemu doprinos ima i povećanje maksimalnog iznosa beskontaktne transakcije bez PIN-a.
Građani još uvijek preferiraju gotov novac
Iako građani RH tradicionalno još uvijek preferiraju gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja, pandemija je svakako ostavila traga na navike potrošača u smislu pojačane sklonosti i ubrzavanja stope rasta udjela bezgotovinskih plaćanja u odnosu na gotovinu – kažu u HUB-u te ističu da zadnji dostupni podaci za 2021. godinu pokazuju da su obveznici fiskalizacije u 2021. ukupno izdali 2,20 milijardi računa s ukupnom vrijednošću 204,87 milijardi kuna.
Od ukupnog broja izdanih računa, 75 posto ih je plaćeno gotovim novcem, 22 posto karticama i tri posto ostalim načinima - preko transakcijskih računa, čekovima i slično. Od ukupne vrijednosti izdanih računa 47 posto vrijednosti odnosi se na plaćanja gotovim novcem, 48 posto na plaćanja karticama i pet posto na plaćanja ostalim načinima. Prosječna je vrijednost platne transakcije gotovim novcem u 2021. iznosila 44 kune, a prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije 204 kune.
