Premijer Andrej Plenković je danas najavio uvođenje nove mjere za zapošljavanje ljudi koja je trebala biti donesena još prije dvije godine, ali ju je odgodila pandemija.
Riječ je o mjeri "Biram Hrvatsku" koja se odnosi na one koji su odselili iz zemlje, a sad ih se želi pridobiti natrag.
"Ova mjera koja se zove 'Biram Hrvatsku' je u biti nadgradnja mjere samozapošljavanja. Od dosadašnjeg korištenja te mjere otprilike 85 posto korisnika sa svojim poslovnim planom i dalje radi, znači stali su na noge i sada samostalno operiraju na tržištu. S ovom idejom želimo dignuti prag sa 130 na 150 tisuća kuna uz to da bi oni koji su proveli minimalno godinu dana rada u nekoj članici Europske unije dobili poticaj od još 50.000 kuna", rekao je Plenković.
Netko tko radi u Njemačkoj kao vodoinstalater će razmisliti jer ima vezu s domovinom, stekao je znanje u Njemačkoj koje može primijeniti u Hrvatskoj i maksimalno može dobiti 200.000 kuna, dodao je.
'Bio, vidio, prošao'
No čini se kako prema prvim reakcijama, iseljenici nisu pretjerano oduševljeni ovom novom mjerom. Josip Almaši, koji se odselio u Irsku, rekao je za N1 televiziju kako se nema namjeru vratiti u Hrvatsku.
"Ja sam bio samozaposlen u Hrvatskoj. Krenuo sam s gradskim poticajem od 20 tisuća kuna. Druge godine sam zaposlio šestero ljudi na pola radnog vremena. Kad sam otišao iz Hrvatske, firma mi je imala milijun kuna prometa. Bio, vidio. Sve sam to prošao u prvom licu. Najkorisnije što sam dobio od tih državnih poticaja su bili tečajevi, znanje", rekao je.
"Kako ja to vidim, ono za što je država zainteresirana je kako pretresti europske novce u državni proračun. Samozaposleni moraju potpisati zadužnicu. Ako vi propadnete ili ne platite doprinose, ide ovrha. Sve te poticaje koje ste dobili morate platiti u doprinose. To je efektivno pretresanje europskih novaca u hrvatske doprinose. Praćenje cijelog tog programa ne postoji. Koliko je uspjeh? Nema", rekao je Almaši.
Dug od 23 lipe
“U Hrvatskoj je bio stalni grč, frustracija, gubljenje vremena. Ne možete pokrenuti firmu s 20 tisuća kuna, aplicirao sam za sve poticaje, a da bih aplicirao na bilo što, moraš dobiti potvrdu iz Porezne da nemaš duga. Kad god sam došao tamo, uvijek su našli neki dug - 23 lipe na koje je HGK počeo računati kamatu”, objašnjava svoje iskustvo poslovanja u Hrvatskoj.
"Irskoj se ne isplati ni pokušavati oporezivati bilo kakav prihod do pet tisuća eura godišnje. Progresivni porez stupa do 40 tisuća eura godišnje i to je ovo što samozaposlene zanima", govori.
"Tek nakon 40 tisuća nastupa maksimalno porezno opterećenje od 52 posto. Poticaja za samozaposlene ima toliko da ima posebna tražilica za to. Većina mjera su obrazovne, i to je najvrjednije što sam dobio i od hrvatskih mjera. Nisu svi besplatni, ali su neki toliko jeftini da ih svatko može platiti", objasnio je.
Jedna stvar je bolja u Hrvatskoj
Dodatno je pojasnio zašto se ne misli vratiti u Hrvatsku.
"Ja sam ovdje siguran da, ako sad umrem, moju obitelj nitko neće izbaciti iz stana i da će biti sigurna egzistencija i obrazovanje moje djece sve dok ne završe fakultet. Ne vidim da premijer išta slično nudi", rekao je Almaši.
"To je životna sigurnost koju u Hrvatskoj nisam imao. Ako sad umrem, moja djeca će imati osiguran pristojan život. U Hrvatskoj tog nema", govori.
"Meni je kvaliteta života bitno bolja u Irskoj nego u Hrvatskoj. Osim možda po vremenu. Vremenske prilike nisu baš nešto", zaključio je.
