Od 'Kantograda' do 'Smradograda'. Put je to koji je Zagreb prošao od bivšeg, pokojnog gradonačelnika Milana Bandića do aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i svoje novostečene titule koje je sve, samo ne laskava.
Otkako su Bandićeve kante zamijenile Tomaševićeve ZG vrećice, smrad zagrebačkih ulica postao je nesnošljiv, posebice u centru grada gdje stanari - u nedostatku spremnika - vrećice miješanog, ali i plastičnog otpada odlažu uz stambene zgrade, uveseljavajući tako brojne vrane koje otpad raznose po ulicama.
Na nekim drugim lokacijama, pak, vreće smeća stoje oko kanti i 'crvaju se' danima prije nego što ih netko pokupi.
Mirisi pak zagrebačkih tržnica subotom poslijepodne, nakon placa, dostojni su Jakuševca, a visoke temperature dodatno 'saftaju' dojam da Zagreb smrdi kao nikad prije.
Građani se nadaju da bi pad temperatura mogao pomoći suzbijanju neugodnih mirisa te da će se projekt izgradnje spremnika na 37 lokacija u centru grada odvijati planiranom brzinom. Postojeći spremnici, naime, također su pod velikim opterećenjem i generatori nepodnošljivog smrada, najvećim dijelom radi kontejnera biootpada koji se uz njih nalaze.
Je li ovo tranzicijsko razdoblje zagrebačkog zbrinjavanja otpada 'top' ili 'flop', upitali smo bivšu ministricu zaštite okoliša, Mirelu Holy.
'U Zagrebu je izostala učinkovita batina'
NET.HR: Prije nešto malo više od godine dana razgovarale smo o zbrinjavanju otpada u Gradu Zagrebu. Tada ste komentirali novi model razvrstavanja otpada koji je gradonačelnik Tomislav Tomašević predvidio i načelno pozdravili njegov plan, posebno radi brzine izvedivosti. ZG vrećice u opticaju su nešto manje od godinu dana. Kako biste komentirali dosadašnju praksu?
HOLY: Prošle godine sam rekla, a i iza toga i danas stojim, da treba pozdraviti pravedniju naplatu miješanog komunalnog otpada putem kupovina vrećica različitih zapremnina, to je svakako bio korak unaprijed, no sami model je neambiciozan. Izrazila sam bojazan kakva će biti uspješnost provedbe ovog modela jer je i tada, a i sada je vidljivo da novu vlast u Zagrebu opstruiraju gradske strukture i komunalne službe, a nova gradska vlast nije pokazala da je dorasla boriti se s tim očekivanim izazovom.
I ovom prilikom naglašavam kako se ne radi o reformi sustava gospodarenja otpadom. Ova mjera može se usporediti s postavljanjem novog krova na trošnu ruševinu koju treba srušiti. Radi se, u stvari, o kozmetičkom rješenju koje ne može prekriti trule grede i pljesnive cigle zagrebačkog sustava zbrinjavanja otpada.
NET.HR: Kada smo razgovarale o razvrstavanju otpada, izrazili ste velik optimizam po pitanju mentaliteta građana odnosno, njihove dobre volje da razvrstavaju otpad. Kako biste ocijenili savjesnost i ponašanje građana vezano uz razvrstavanje otpada sada?
HOLY: Nije točno da sam izrazila optimizam po pitanju mentaliteta građana, već sam naglasila da se svim ljudima, bez obzira radi li se o Švicarcima, Nijemcima ili Hrvatima, najlakše upravlja učinkovitim i transparentnim modelom mrkve i batine. Mrkva su jeftinije cijene odvoza za one koji revno selektiraju otpad, a batina moraju biti drakonske financijske kazne za one koji ne poštuju odredbe o selekciji otpada.
S obzirom na činjenicu da je u Zagrebu izostala učinkovita batina sustav se, očekivano, pokazao neučinkovitim. Razlika nije u mentalitetu građana, već u političkoj klimi i funkcionalnom i nefunkcionalnom društvenom uređenju.
POGLEDAJTE VIDEO Tomašević o aplikaciji za otpad: 'Besplatna je i olakšat će vam život'
Obećanja koja se obijaju o glavu
NET.HR: Neki problemi, ipak, postoje i dalje. Jakuševac nije zatvoren kako je bilo najavljeno… Je li to bilo nerealno obećanje od samog početka?
HOLY: Možemo! je nastupalo iz pozicije populističkog aktivizma pa im se tadašnja obećanja danas obijaju o glavu. Kada se tome pribroji njihovo neiskustvo upravljanja velikim i birokratiziranim sustavom kojim prevladava neprijateljsko okruženje kadrova prethodne vlasti, mršavi rezultati u području upravljanja otpadom su očekivani.
Problem je i izostanak strateškog pristupa, ali i ekspertize u ovom području, jer za upravljanje ovako složenim sustavom aktivističke dobre namjere jednostavno nisu dovoljne.
Naime, da bismo počeli gospodariti otpadom sustav se mora graditi tako da se prvo napravi analiza trenutnog stanja i ukupne otpadne infrastrukture kojom raspolažemo, napravi procjena svih trenutno dostupnih modernih tehnologija za obradu otpada s posebnim naglaskom na njihovu cijenu, cijenu obrade otpada po toni i njihove ekološke performanse.
Potom se treba napraviti projekt sa studijom izvedivosti i procjenom utjecaja okoliša, paralelno s time se treba graditi infrastruktura za obradu onih frakcija otpada koje se ne obrađuju u Hrvatskoj, razraditi operativne taktike za okolišno i cjenovno efikasno upravljanje otpadnim tokovima, pokrenuti obveznu zagrebačku burzu otpada, realizirati gospodarsku zonu za kružnu ekonomiju na području saniranog i zatvorenog Jakuševca, koristiti tehnologije internet stvari za pametno upravljanje otpadnom infrastrukturom, disciplinirano realizirati projekt i transparentno objaviti sve troškove i prihode iz projekta kroz sustav tzv. modela otvorenog proračuna u realnom vremenu, kontinuirano mjeriti učinkovitost odabranih rješenja kroz sve elemente provedbe projekta te ih se treba kontinuirano prilagođavati i korigirati.
Ovakvo nešto ni Možemo!, a ni drugi politički subjekti u Hrvatskoj ne bi prihvatili i proveli jer se ovdje radi o dugoročnom, strateškom pristupu, bez kalkulacije o tome sviđa li se to biračima ili ne.
NET.HR: Miris smeća pojedinih dana se intenzivno osjeća u zraku, barem kada je u pitanju centar grada. Jeste li i Vi to primijetili i što mislite da je razlog tome, ako se smeće adekvatno razvrstava?
HOLY: Vrlo jednostavno, da bi sustav bio učinkovit potrebna je efikasna batina, a nje u Zagrebu nema.
Aktivnosti u smjeru prilagodbe klimatskim promjenama
NET.HR: Čime se bavite ovih dana? Koje su vam poslovne i aktivnosti oko zaštite okoliša u fokusu? Imate li kakve zanimljive projekte u najavi?
HOLY: Pišem znanstvene radove iz tema vezanih uz zaštitu okoliša, npr. nedavno sam s kolegicama provela istraživanje i napisala rad o zelenom bankarstvu te ovom prilikom zahvaljujem dr.sc. Sandri Švaljek, zamjenici guvernera Hrvatske Narodne Banke, koja nam je pomogla u provedbi istraživanja.
Početkom rujna sudjelovala sam na Friedrich Ebert Stiftung (FES) 9. međunarodnoj konferenciji o odrastu (Degrowth) na kojoj sam predstavila publikaciju „Sinergijom do održive Hrvatske: Odrast vs. kružna ekonomija“ koju sam napisala za Zakladu.
Inicijatorica sam i organizatorica međunarodne znanstvene konferencije „Creative Future Insights“ koja će se sredinom rujna održati na Sveučilištu VERN', a čiji je cilj promocija kreativne ekonomije i kreativnih industrija kao iznimno važnih instrumenata zelene tranzicije.
Trenutno pišem i znanstveni rad o pokretima zaštite okoliša koji bi trebao biti objavljen u Zborniku radova jedne međunarodne znanstvene konferencije na kojoj sam nedavno sudjelovala.
U najkraćim crtama, moje su aktivnosti u posljednje vrijeme usmjerene prema promociji koncepta odrasta i što učinkovitijih mjera prilagodbe klimatskim promjenama jer s galopirajućim posljedicama klimatskih promjena održivi razvoj i s njime povezana cirkularna ili kružna ekonomija nisu više dovoljni.
POGLEDAJTE VIDEO Šprajc o Zagrebu: 'Možda ima problema, ali se ne vide od trave'
