Inicijativa Hod za život u subotu je organizirala povorku u par hrvatskih gradova. Sudjelovalo je nekoliko tisuća ljudi, u Zagrebu konkretno oko 7000, ali ova povorka protivnika abortusa nije prošla bez aktivista. Dakle, onih koji su protiv stajališta "Hodača", članove tzv. Crvenog otpora.
Interventna policija je aktiviste uklonila i utrpala u marice te njih 13 privela u Praškoj ulici zbog remećenja javnog reda i mira. Kako piše Novi list, skupinu crvenog otpora sačinjavale su uglavnom žene, koje su donijele plahtu s crvenom bojom, koja simbolizira krv, odnosno, upozorava na činjenicu da je velik broj žena umro jer su zbog nemogućnosti legalnog pobačaja morale pribjegavati ilegalnim metodama koje su uglavnom brutalne i pogubne za žene. Koordinatorica Ženske mreže Hrvatske, Bojana Genov, kazala je da je policija bila korektna u postupanju.
'URLIKALI SU NAM DA SMO UBOJICE DJECE, ČETNIKUŠE i SRPSKE KU**E': Aktivistice privedene na 'Hodu za život' otkrile što su iskusile
Tko je izbacio pravo na pobačaj u prvom nacrtu Ustava?
Novi list otkriva tko je izbacio pravo na pobačaj iz prvog nacrta Ustava Republike Hrvatske, a po svemu sudeći iza svega stoji Kaptol. alja naglasiti da je Ustavni sud jasno naložio zakonodavcu da sačini zakon kojim će očuvati pravo i dostupnost pobačaja na zahtjev žene. 2. ožujka 2017. godine donesena je odluka Ustavnog suda kojom se Sabor obvezuje da u roku dvije godine donese novi Zakon o pobačaju te je zaključen da nije moguće zabraniti pravo na prekid trudnoće, piše Novi list.
Zagreb: Prosvjed Ženske mreže ispred Vlade za siguran i besplatan pobačaj u svim bolnicama 08.03.2019., Zagreb - Prosvjed Zenske mreze Hrvatske ispred Vlade pod nazivom Trazimo siguran i besplatan pobacaj u svim bolnicama! Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Zanimljivo je i naglasiti da je u prvotnom Prijedlogu nacrta Ustava koji su na Krku u kolovozu 1990. godine napisali Smiljko Sokol, Vladimir Šeks i Krunoslav Olujić bile uredbe koje su govorile o pravu čovjeka na slobodno odlučivanje o rađanju djece kao ustavnom pravu. Međutim, te uredbe su izbačene.
"Mi smo pravo na slobodan izbor stavili u nacrt Ustava, ali dok smo došli od Krka do Zagreba ta odredba je nestala. To je zahvaljujući nekim silama izbačeno pa se od '91. godine do danas suočavamo s čitavim nizom svjetonazorskih pitanja za ili protiv", kazao odvjetnik Krunislav Olujić svojevremeno za Lupiga, čovjek koji je spomenute odredbe nastojao ugraditi u hrvatski Ustav. Sporna problematika obrađena je u člancima 64. i 66. nacrta Ustava. U članku 64. stajalo je: "Republika osobitu pozornost poklanja zaštiti materinstva, djece i mladeži te stvara uvjete za opstojnost takvih socijalnih i inih okolnosti kojima će se osigurati pravo na život svakog nerođenog djeteta. Republika potiče svim potporama, a ponajprije gospodarskim, povišenje broja poroda, obiteljima s više djece osigurava veće blagodati socijalnog osiguranja te osigurava i usmjerava opstojnost medicinskih i drugih uvjeta za smanjenje broja mrtvorođenčadi, pomora djece i za zdrav razvitak djeteta."
U spomenutom članku 66. pisalo je: "Pravo je čovjeka slobodno odlučivati o rođenju djece."
Želja Kaptola
Olujić objašnjava da je po svemu sudeći to iz Ustava ispalo po želji Kaptola. Kada ih je pitao zašto su odredbe o pravu na izbor izbačene iz Ustava, tvrdi da nije dobio zadovoljavajući odgovor. Rekli su mu da će se to urediti zakonima, što je dovelo do ovoga što imamo danas.
01.03.2018., Zagreb - Sabor RH je u nastavku 7. sjednice raspravljao o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o drustveno poticanoj stanogradnji (POS). Ustav Republike Hrvatske. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Nedvojbeno je, dakle, da pravo na pobačaj više nije ustavno pravo, a nije niti temeljno ljudsko pravo. Ustavni sud je rekao da sam pobačaj nije kontracepcijsko sredstvo za sprječavanje neželjene trudnoće, ali jest zakonom dopušten način prekida trudnoće. Pravo čovjeka na slobodno odlučivanje o rođenju djece, što je nekoć bilo ustavno pravo, Ustavni sud vraća kao pravo nižeg ranga, kao zakonsko pravo, s tim da je njegov subjekt isključivo žena, ali pravo žene na prekid trudnoće nije apsolutno pravo po svojoj naravi, obzirom da će se ono regulirati zakonom i kao takvo otrpjeti čitav niz ograničenja koja izviru iz same odluke Ustavnog suda", istaknuo je Olujić za Lupiga.
Bojana Genov ističe da treba naglasiti da Hrvatska nije potpisnica samo Vatikanskih sporazuma, nego i Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Kaže da je Odbor UN-a za ravnopravnost spolova pozvao Hrvatsku da osigura da korištenje prigovora savjesti ne spriječi neometan pristup ženama uslugama skrbi o reproduktivnom zdravlju, osobito skrbi pri pobačaju i poslije pobačaja, kao i kontracepcijskim sredstvima te da osigura opće pokrivanje pobačaja i suvremene kontracepcije iz sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje.
