Razorni potres koji je Zagreb pogodio 22. ožujka iza sebe je ostavio narušene brojne zgrade koje će se sanirati godinama. No, Zagrepčane je nakon potresa zatekao i problem s dimnjacima i bojlerima, neovisno o tome u kojem dijelu grada žive i jesu li njihove zgrade oštećene u potresu. Naime, brojni Zagrepčani s kojima smo razgovarali posvjedočili su nam kako im dimnjačari okupljeni u Dimnjačarsku obrtničku zadrugu ne žele dati pozitivne ateste, odnosno nalaz da je sve ispravno. To znači da bi, nastavi li se ova situacija, mogli ostati bez plina. Ovakva se situacija događa i u zgradama koje imaju zelene naljepnice i nisu pretrpjele veća oštećenja u potresu.
Negativni atest znači hitnu sanaciju dimnjaka kao i to da Gradska plinara, na temelju tog nalaza, građanima zatvara plin te ga nemaju do daljnjega. Zatvaranje plina odnosi se na toplu sanitarnu vodu, što znači i grijanje, dok je kuhanje na plin omogućeno. Nakon sanacije dimnjaka trebala bi uslijediti promjena cijevi kako bi se atmosferski bojleri zamijenili kondenzacijskim pa zato građani s kojima smo razgovarali smatraju da je potres samo izlika dimnjačarima kako bi prisilili stanovnike Zagreba na zamjenu bojlera. Naime, dimnjačari govore da su općenito svi dimnjaci zidani od opeke neispravni i da su zato atesti negativni.
07.04.2020., Zagreb - Zagrebacki velesajam, konferencija za medije nakon odrzanog sastanaka Stozera civilne zastite grada Zagreba i gradonacelnika Milana Bandica. Nenad Zrinski.
Photo: Damir Krajac/POOL/CROPIX
Ono što valja istaknuti jest, da se samo atesti dimnjačara iz Dimnjačarske obrtničke zadruge priznaju u Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu, nikako neovisnih dimnjačara ili dimnjačara koji nisu iz Zagreba. Upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge je Nenad Zrinski, čovjek koji je u svibnju ove godine uhićen u sklopu operacije "Flajš", kada je "pala" i Ana Karamarko. Mediji su pisali da je Zrinski optužen za neplaćanje poreza i da je državu oštetio za za 432.000 kuna.
Dimnjačari unaprijed govore da će dati negativan nalaz
Zgrade na Aveniji Marina Držića nisu stradale u potresu, a najveća posljedica potresa koju su stanari zgrada u naseljima te ulice mogli zamijetiti jest "padanje boje sa zida". Stanarka jedne takve zgrade ispričala nam je kako je obavijest plinare došla naglo i da su već za dva dana ljudi iz plinare pokucali stanarima na vrata. Puštanje zaposlenika Gradske plinare u stan za neke znači plombiranje bojlera, što pak znači da bi bez tople sanitarne vode bili mjesecima.
"Predstavnik stanara zgrade, čim je obavijest osvanula, održao je sastanak stanara na kojem je rekao da ćemo svi morati prijeći na kondenzacijske bojlere nakon što se napravi sanacija dimnjaka. Kazao je da mu je dimnjačar telefonski unaprijed rekao da neće dati pozitivan atest te da su sada nastupili dimnjačarski pritisci da se atmosferski bojleri mijenjaju. Ništa mi nije bilo jasno i cijela stvar mi je bila malo sumnjiva i pitala sam se kako dimnjačar unaprijed i telefonski bez gledanja može dimnjake proglasiti neispravnima. Tijekom tog sastanka rečeno je da će plinari sutra doći plombirati bojlere svima koji imaju atmosferske i koji nisu fasadni bojleri.
Znala sam da će doći plombirati i moj. Pitam se, kako sada odjednom, nakon gotovo tri mjeseca, postoji opasnost za nas i da nam curi plin pa zato ne smijemo koristiti bojlere? Da je tako, ugušili bismo se svi davnih dana. Kako dimnjačar unaprijed određuje bez pregleda što je neispravno? Pa on mora atest potpisati i dati ga predstavniku stanara koji to mora pokazati svim vlasnicima stanova u zgradi. Na kraju smo navodno dobili taj atest napismeno, ali ga još nismo vidjeli. Je li normalno da u 21. stoljeću ljudi po nekoliko mjeseci budu bez tople vode? Naravno da se sanacija mora napraviti, ali to neće ići glatko. I što bismo trebali? Jesen dočekati bez grijanja? Strašno je što se radi pod izlikom potresa. Nisam plinare pustila u stan jer nisam željela da mi plombiraju bojler, kupila sam si detektor ugljičnog monoksida za svaki slučaj", govori nam stanarka zgrade u Držićevoj.
02.04.2020., Zagreb - Uz mnoge druge sluzbe, i dimnjacari nakon potresa u Zagrebu imaju pune ruke posla te neumorno obilaze ostecene zgrade. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
'Pregled dimnjaka je farsa'
S istom pričom javio nam se i Damir Rogulja, stanar zgrade na Svačićevu trgu sa zelenom naljepnicom. Dimnjačar mu je rekao "da su došli dati negativni nalaz jer su dobili nalog da nikome ne smiju izdati pozitivan atest" kada je dimnjak u pitanju. Upravo takav negativan nalaz dimnjačari su, ako se već pozivaju na to da je zakonom zabranjeno koristiti zidane dimnjake s trošilima na zemni plin, trebali dati puno godina ranije, a ne tek sada.
"Dolazak dimnjačara i njihov 'pregled' je čista farsa", kaže i dodaje kako je njegov dimnjak ispravan. "Kada je dimnjačar zapalio papir, grlo dimnjaka povuklo je dim bez trunke dima u prostoriji. Oni tehnički ispravne i funkcionalne dimnjake proglašavaju neadekvatnima i neupotrebljivima samo zato što su od opeke. Iza ovakvog muljanja valja se ogroman biznis u koji su uključeni mnogi, a glavna karika su upravo dimnjačari", govori nam Damir Rogulja.
01.03.2012., Koprivnica - Dimnjacari obrta Trubelja obilaze koprivnicke obiteljske kuce, ugostiteljske objekte i druge poslovno-stambene zgrade u sklopu redovitog ciscenja svih vrsta dimnjaka - ilustracije. Photo: Marijan Susenj/PIXSELL
OVAKO ĆE SE OBNAVLJATI ZAGREB: Država će platiti obnovu dimnjaka, krovova, zidova, a građanima ostaje unutarnje uređenje
'Pitanje je kada će ljudi ovim tempom dobiti toplu vodu'
Zagrepčanka iz Đorđićeve ulice ispričala nam je u njezinoj zgradi, tjedan dana nakon potresa, ljudima bio isključen plin iako većina stanara ima fasadne bojlere. Kaže da je uvjet plinare bio statički nalaz dimnjaka i dimnjačarski nalaz. Njihov područni dimnjačar im se nije javljao, no, kako kaže, zbog dugotrajnog pritiska došli su neki dimnjačari. Oni su tri dana obavljali ispitivanja te je vrlo mali broj dimnjaka dobio pozitivan atest. "Neki ljudi nemaju grijanje i toplu vodu, a pitanje je kada će je ovim tempom i dobiti. Puno toga se još ne zna kao primjerice idu li cijevi za dimovode po vlasniku ili zgradi, hoće li ti kondenzacijski bojleri zaista koštati 12.000 kuna po kućanstvu itd.", govori nam stanarka Đorđićeve.
Ljerka Krajcar iz Ulice Matka Laginje kaže da više nema snage boriti se i da će zimu dočekati grijući se na električne grijalice. Krajcar navodi da su im nove bojlere plombirali i da je tišti zašto se to dogodilo prije dva mjeseca, a ne odmah nakon potresa te navodi da je nakon potresa bilo hladno i da su se stanari normalno grijali. Govori da je zbog cijele situacije jako uzrujana i da nije moguće da u svim stanovima curi plin. Ističe da nema centralno grijanje i da je sreća što u domu ima električni bojler, no fasadna peć joj ide na dimnjak. "Zašto bih morala mijenjati fasadnu peć i ovo za kuhanje? Dakle, ja trebam baciti svoju peć. Zanima me, ako već ne smijemo imati takve peći, zašto onda one i dalje postoje u prodaji?", pita se Ljerka Krajcar iz Zagreba.
Gradska plinara: 'Zbog opasnosti moramo zatvoriti plin'
Iz Gradske plinare Zagreb nam kažu kako su oni odgovorni za plinski sustav te su odmah nakon potresa reagirali preventivno zatvarajući plin za zgrade za koje su imali informaciju o oštećenju dimnjaka.
"GPZ se vodio bazom Civilnog stožera grada Zagreba obilazeći lokacije na kojima su bila prijavljena oštećenja dimnjaka, dojavama dimnjačara te samih građana. Sukladno bazi dostavljenoj od Dimnjačarske obrtničke zadruge, GPZ je dodatno, pismenim putem, upozorio građane na opasnosti do kojih ih može dovesti upotreba atmosferskih bojlera spojenih na oštećen dimnjak. Uzimajući u obzir situaciju u kojoj su se građani zatekli nakon potresa, u zgradama čiji dimnjaci trenutačno ne mogu dobiti potvrdu o ispravnosti, GPZ iznimno plin pušta samo potrošačima koji ga mogu sigurno koristiti; odnosno pušta plin u trošila koja su sigurna, a obustavlja ga plombirajući atmosferske bojlere koji imaju spoj na dimnjak za koji ne postoji dokaz da je ispravan", kazali su nam iz Gradske plinare, upozoravajući i na europske direktive koje Hrvatska mora slijediti.
Plombirani bojler znači mjesece bez tople vode
Što zapravo znači plombirani bojler? Imaju li građani pravo skinuti plombu, koja se inače vrlo jednostavno skida rukom ili škarama, kako bi imali toplu vodu? "Građani ne moraju biti nužno bez plina ako je plombiran bojler. Bojleri se plombiraju samo ako postoji dokaz da je dimnjak neispravan. U takvo trošilo plinara ne može pustiti plin i zato smo mi uveli ovu praksu da plin puštamo u trošila koja su sigurna kao što su štednjak ili fasadni bojler kako bi što manje ljudi bilo bez plina. Ako netko ide sam skidati plombu tada je odgovornost na njemu, apsolutno razumijem da su ljudi zabrinuti, ali mi bismo pustili plin da je to sigurno. Plinari je svejedno koji je bojler u pitanju, ono što je nama bitno jest da se netko ne otruje. Mi smo tu kao distributer plina, pitanja o ugradnji bojlera, izdavanju negativnih atesta itd. već prelaze u političku sferu. Onaj tko skine plombu je vrlo neodgovoran jer nekome može stradati dijete ili drugi član obitelji", kažu iz Plinare.
20.08.2013., Zagreb - Zagrebacki holding podruznica - Gradska Plinara Zagreb na Radnickoj cesta. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Sezona grijanja stiže vrlo brzo, nakon ljeta, a ako tada situacija ne bude riješena, brojni će se građani naći u velikom problemu. "Mi bismo bili najsretniji kada bismo svima mogli uključiti plin. To mislimo i s poslovnog i s ljudskog stajališta. No, ako mi plin pustimo u neispravni sustav i dogodi se da netko umre, tada Plinara kazneno odgovara. Dovod zraka u dimnjak može poremetiti i renovacija stanova i zato smo unazad par godina pojačali plombiranje bojlera što je ljude i osvijestilo i što je smanjilo smrtne slučajeve", poručuju iz gradske plinare. I u GPZ-u se neslužbeno pitaju koliko je zapravo bilo u redu da su dimnjačari sve dimnjake od opeke proglasili neispravnima.
Dimnjačari iz HGK-a: 'Proglasiti sve dimnjake neispravnima bila je startna pogreška'
Dejan Lončarić, voditelj Grupacije dimnjačara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te ujedno vlasnik dimnjačarske koncesije na području Osijeka, objašnjava nam da su zagrebački dimnjačari postupili pogrešno odmah na početku. "Pogrešku u startu" Lonačarić vidi u tome što su svi dimnjaci nakon potresa u Zagrebu proglašeni neispravnima i to bez dodatnih ispitivanja.
"Ti isti dimnjaci bili su neispravni i prije potresa, a tada nisu proglašeni neispravnima. Bez dodatnih ispitivanja i utvrđivanja, koji dimnjaci, koje vertikale, s koje strane… oni utvrđuju da su neispravni. Zgrada na vertikali može imati 20 dimnjaka i ne može se reći da su svi neispravni. Dakle, to je pogreška. U načelu, ti dimnjaci i jesu neispravni prema važećim normama, osobito prema normi HRN EN 1443 koja kaže da dimnjak od opeke nije sukladan za priključenje plinskih trošila, ali to su zatečena stanja. Sada bi se s takvih dimnjaka u Zagrebu trebalo skinuti 70.000 bojlera, a to je jednostavno nemoguće. U cijeloj priči došlo je do jedne zavrzlame gdje su inzistirali na tom dimnjačarskom stručnom nalazu, a stručni nalaz nije potreban u prvom koraku nego je potrebno stanje dimnjaka. Ako se redovito nešto kontrolira onda dimnjačar to stanje dimnjaka mora imati. Između ostalog, Gradska plinara je godinama upozoravala da su dimnjaci neispravni, no oni nemaju ingerenciju nad time", objašnjava dimnjačar iz HGK-a.
Lončarić navodi da je prijedlog Grupacije dimnjačara HGK-a bio da se pismeno u objavama na službenim internetskim stranicama građane upozori koji su sve elementi rada bojlera i preventivnih radnji kako bi spriječili trovanje i teže posljedice. Osječki dimnjačar smatra opravdanim to da je plin bio isključen u svim oštećenim dijelovima grada, no nikako ne vidi opravdanost da se bez dodatnih provjera svi dimnjaci proglase neispravnima.
Zagrebački dimnjačari nisu prihvatili pomoć kolega iz Hrvatske
Lončarić nam otkriva da zagrebački dimnjačari nisu prihvatili pomoć kolega iz drugih krajeva države kada je u pitanju pregled dimnjaka nakon potresa i sanacija. Zašto to nisu napravili? Lončarić smatra da se razlog krije u tome što bi se tada razotkrila vrlo loša situacija u evidenciji registra dimnjaka u Gradu Zagrebu.
Ono što je još Dejanu Lončariću sporno jest činjenica da zagrebački dimnjačari naplaćuju "dodatne usluge" kao i dimnjačarski nalaz. Inače, dodatni dimnjačarski poslovi su prema važećim zakonima nedopustivi. Zato se on pita kako je moguće da nakon dodjele koncesije Dimnjačarskoj obrtničkoj zadruzi i utvrđenih pravila izvršavanja koncesije, dimnjačari u svoje cjenike stavljaju "dodatne dimnjačarske poslove". Lončarić objašnjava da "dodatni dimnjačarski poslovi" ne postoje jer ti poslovi ili jesu ili nisu dimnjačarski. Navodi da se u Zagrebu ti dodatni poslovi naplaćuju 500 kuna plus PDV. U to spada i utvrđivanje postojećeg stanja dimnjaka. Smatra da je to vrlo loše i da daje loš signal te da HGK želi zaštititi struku.
'Građani Zagreba mogli bi se smrzavati na jesen i zimu'
Na pitanje smatra li da će se građani Zagreba ove jeseni i zime smrzavati, Lončarić odgovara potvrdno. Opet ponavlja da se dogodilo ono što se nije smjelo napraviti, a to je proglasiti sve dimnjake neispravnima na osnovu toga što je bio potres. Prema njegovu mišljenju, trebalo se reći "izražavamo sumnju da su dimnjaci od opeke neispravni", a ne odmah krenuti s proglašavanjem bez dodatnih ispitivanja. Smatra da su sa statičarima trebali odmah ići i dimnjačari i da su trebali pustiti kamere i pregledati što se događa. No, oni to nisu učinili jer nemaju kapaciteta, opreme i ljudi, navodi osječki dimnjačar. "Zagrebački dimnjačari su potkapacitirani", misli on.
"Ja u Osijeku, da bih redovno mogao odraditi posao, moram imati 12 ljudi svaki dan na terenu. Imam samo jedanput godišnje pregled objekata, a kada samo jedan dimnjačar ode na bolovanje, ja treperim. Jer to je vrlo zahtjevno, to je mukotrpan posao i svaki propust u radu dimnjačarske službe bude plaćen kaznenom odgovornošću. Nažalost, nema kadra u Hrvatskoj, fali nam dimnjačara, a oni tvrde da mogu sa 60 ljudi to odraditi, gdje Zrinski kaže da mora tri puta godišnje ići na teren u zgrade. Kako je to moguće izvesti uopće?", pita se Lončarić.
Odgovor Dimnjačarske obrtničke zadruge
Kako bismo doznali što je s registrom dimnjaka, naplaćivanjem dodatnih dimnjačarskih usluga te hoće li stanovnici metropole zimu dočekati bez grijanja, poslali smo upit Dimnjačarskoj obrtničkoj zadruzi. Na pitanja nam je odgovorio Željko Dorotić, predsjednik Skupštine DOZ-a. Dorotić kaže da raspolažu podacima o dimnjacima na području Grada Zagreba koje redovito održavaju te da se sve izmjene redovito ažuriraju tijekom redovnih i izvanrednih pregleda. Ističe da u redovnom poslovanju dimnjačari izravno ovise o suradljivosti građana zbog čega im je otežan pristup, a time i uvid u stanje pojedinih dimnjaka. Dorotić navodi da Gradska plinara donosi odluku i o potrebnoj dokumentaciji koju građani moraju imati kako bi im ponovno pustili plin u sustav pa kao dokaz ispravnosti dimnjaka prilikom zamjene trošila tu mora biti pozitivan dimnjačarski nalaz, odnosno atest. Što se tiče naplate dodatnih dimnjačarskih poslova, Dorotić odgovara:
"Prema odluci o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Grada Zagreba od 22. prosinca 2015. Dimnjačarska obrtnička zadruga dobila je koncesiju na području Grada za razdoblje od 15 godina. Prema Odluci Grada iz srpnja iste godine, ovlašteni dimnjačari dužni su pružiti sljedeće usluge redovitog pregleda dimovodnih objekata i uređaja za loženje, kontrolu i čišćenje dimovodnih objekata, kontrolu povrata dimnih plinova kod plinskih trošila, čišćenje uređaja za loženje te kontrolu uređaja za loženje i ispitivanje emisije plinova. Sukladno spomenutoj odluci Grada Zagreba, svi ostali poslovi koji nisu dio ugovora o koncesiji spadaju u dodatne dimnjačarske poslove i naplaćuju se zasebno. Dimnjačarski stručni nalaz također se ubraja u dodatne poslove te ga na području Grada Zagreba, za razliku od redovitih usluga, može izvršiti bilo koji ovlašteni dimnjačar s područja RH. Riječ je o iznimno složenom procesu koji zahtijeva veliku stručnost i izradu kompleksne sheme cijelog dimovodnog sustava, a provodi se u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima te Zakonom o zaštiti od požara."
'Dimnjačar bi činio kazneno djelo kada bi dimnjake od opeke proglasio ispravnima'
Neovisno o tome nalaze li se zgrade čiji su dimnjaci proglašeni neispravnima u centru grada, Prečkom ili na Savici, zagrebački dimnjačari ih proglašavaju neispravnima. Dorotić kaže da bi dimnjačar činio kazneno djelo kada bi dimnjacima od cigle dao pozitivan atest. No, situacija je takva bila i prije.
Roofer works on an unfinished roof. Installs roof shingles,Image: 528829535, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no
"Razoran potres rezultirao je preventivnim zatvaranjem plinskih instalacija u pojedinim dijelovima grada. Sukladno važećim propisima, da bi se plin ponovno 'pustio' u instalacije u objektima u kojima je radi sigurnosti bio isključen, nužno je provesti atest dimnjaka neovisno o starosti zgrade i samog dimnjaka", kaže. Navodi kako opeka kao građevinski materijal nije u skladu s važećim propisima te za dimnjake od cigle više nema uvjeta za izdavanje pozitivnog dimnjačarskog stručnog nalaza. Kada bi dimnjačar dao pozitivan nalaz za takve dimnjake, napravio bi kazneno djelo dovođenja u opasnost života ili imovine općeopasnom radnjom, navodi.
Pojednostavljeno, objašnjava Dorotić, ti dimnjaci bi mogli biti u funkciji još godinama da nije došlo do zatvaranja dovoda plina zbog potresa. Dodaje da zbog zatvaranja plina, svaki dimnjak prije vraćanja u funkciju mora dobiti pozitivan nalaz, što je, kaže, protuzakonito u slučaju ciglenih dimnjaka. Poziva se Dorotić i na EU norme pa navodi da, iako se propisi čine strogi, da nije riječ samo o hrvatskim zakonima, nego i o propisima donesenim na razini EU-a.
"Prema dosadašnjem iskustvu, trošak ugradnje kondenzacijskog bojlera u konačnici je manji od troška sanacije atmosferskog, što mogu posvjedočiti stanari zgrada u Hrvatskoj koji su pristupili takvoj izmjeni prijašnjih godina", navodi Dorotić. Poručuje kako su pomoć dimnjačara iz drugih gradova odbili jer nije uključivala odlazak na teren nego savjete.
Napominju da ne prodaju bojlere
Na otvoreno pitanje hoće li građani Zagreba sezonu grijanja dočekati bez grijanja, Dorotić odgovara da će dimnjačari DOZ-a zasigurno obaviti svoj dio posla, odnosno sve preglede u najkraćem mogućem roku. Ističe da je njihovih 86 dimnjačara svakodnevno na terenu i na raspolaganju građanima. Međutim, napominje, ne ovisi sve o njima. "Kako je u proces sanacije dimnjaka uključeno više dionika (ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva itd.) završni rezultat ovisi o organizaciji i ažurnosti svih dionika, kao i samih korisnika usluge. Dimnjačari, naime, nemaju ovlasti samoinicijativno obavljati izvanredan pregled dimnjaka, već mogu doći isključivo temeljem poziva vlasnika ili predstavnika suvlasnika", odgovara nam Dorotić.
Za kraj, upitali smo Dorotića postoji li mogućnost da se saniraju dimnjaci koji se ne bi trebali sanirati na što nam on kaže da odgovorno u DOZ-u tvrde da su kontrolni list s popisom nedostataka dobili isključivo dimnjaci koji su tehnički neispravni, kao i oni čiji je sastav opeka što nije u skladu s navedenim propisima. "S obzirom na to da nakon potresa u Zagrebu nije došlo niti do jednog takvog slučaja, smatramo da je preventivna zaštita uspješno obavljena. Da se plin nije zatvorio u objektima s tehnički neispravnim dimnjacima, gotovo je sigurno da bi netko od građana pretrpio posljedice trovanja, požara ili eksplozija", veli Željko Dorotić iz DOZ-a.
plumber who carries out the maintenance of a condensing boiler,Image: 355549636, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes
Dok tako dimnjačari sve dimnjake proglašavaju neispravnima, što su mogli napraviti puno prije, a ne u teškoj situaciji uzrokovanom pandemijom koronavirusa i potresa, građani će bez plina biti mjesecima. Ali i bez tople vode. Do projektanata će dokumenti dolaziti, a radovi će se vjerojatno izvoditi sporo jer u Hrvatskoj već i ovako nedostaje majstora i ostalih struka koje bi trebale sudjelovati u tim poslovima.
