Svaki dan više od 700 dobrih ljudi u Hrvatskoj daruje krv. No s obzirom na to koliko ljudi, pogotovo mladih odlazi iz zemlje, neki se pitaju i hoće li to dovesti do negativnih posljedica u slučaju transfuzijskog liječenja.
Naime, potrebe za krvnim pripravcima samo i isključivo uvjetuju bolesnici koji trebaju transfuzijsko liječenje, a u medijima često možemo čuti apele za darivanjem krvi. I to ne samo kao promociju ove plemenite geste, već i često u slučaju nestašice zbog koje se odgađa niz operacija.
- Spasio je milijune nerođene djece: 81-godišnjak posljedni put donirao svoj rijetki tip krvi
- Darovao krv čak 125 puta: 'Činit ću to dok god me bude služilo zdravlje'
- Karte za glazbeni festival u Transilvaniji mogu se platiti krvlju
''Dnevne potrebe bolesnika u hrvatskim bolnicama su 700 do 750 doza krvi, dakle, svaki dan više od 700 dobrih ljudi daruje krv. Brojne su indikacije za transfuzijsko liječenje, a te odluke donose kliničari koji liječe bolesnike s nakanom nadoknade onih krvnih sastojaka koji bolesniku trebaju jer ih je izgubio zbog krvarenja, zbog nekog patološkog procesa ili zbog neke agresivne terapije koja uništava krvne stanice. Važno je nadoknaditi krvne sastojke kako bi organizam normalno funkcionirao. Transfuzijsko liječenje je nezaobilazno u većini kirurških grana - transplantacijska medicina, kardiokirurgija …, kod internističkih liječenja, u ginekologiji, onkologiji …'', za Vijesti.hr objasnila je Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Doc.dr.sc.prim. Irena Jukić (Davor Visnjic/PIXSELL)
Prošle godine je u Hrvatskoj prikupljeno 195.000 doza krvi koju je darovalo 94.000 davatelja što je, kaže Jukić, zadovoljavajuć broj koji u posljednjih nekoliko godina neprestano pomalo raste: ''Za očekivati je i neku stagnaciju u potrebama, prvenstveno zbog sve razvijenije medicine, sve vještijih operatera – primjerice pri prvim transplantacijama jetre trebalo je 10 puta više krvnih pripravaka nego danas; bolje opremljenosti bolnica, zamjenskih lijekova …, a u konačnici s 44 darivanja na 1.000 stanovnika Hrvatska je ravnopravno usporediva s razvijenim zapadnim zemljama. I kod njih je stagnacija u potrebama, a i oni imaju ponekad potrebe pozvati nositelje pojedinih krvnih grupa zbog povećane potrebe bolesnika''.
''Planove akcija prikupljanja krvi izrađujemo sukladno okvirnim godišnjim potrebama koje nam dostavljaju sve bolnice u RH i to prema mjesecima i prema krvnim pripravcima (koncentracija eritrocita, koncentracija trombocita, svježe zamrznuta plazma). Oni potrebe iskazuju prema mjesečnoj 'potrošnji' tijekom tekuće godine i predviđanjima glede mogućih dodatnih potreba (npr. otvaranje odjela kardiokirurgije, transplantacije … ) Prema tim ukupnim potrebama izrađujemo s Hrvatskim Crvenim križem zajednički okvirni plan akcija prikupljanja krvi u cijeloj Hrvatskoj za narednu godinu. Iz tog okvirnog plana izrađujemo i usuglašavamo tromjesečni, mjesečni i tjedni plan akcija'', objasnila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Napominje da je važno osigurati ravnomjeran 'ulaz' darovanih doza krvi tijekom cijele godine kako bismo uvijek imali na zalihama dostatan broj svih krvnih pripravaka svih krvnih grupa da bi ''odvojeni iz pune krvi, testirani i čuvani u točno definiranim uvjetima bili na raspolaganju bolesnicima koji trebaju transfuzijsko liječenje''. Pritom je važno je imati na umu da pojedini krvni pripravci imaju strogo definirane uvjete čuvanja, kao i vijek terapijske učinkovitosti - koncentracija eritrocita do 35 dana, koncentracija trombocita samo pet dana, a svježe zamrznuta plazma do dvije godine.
''Darovana krv građana Republike Hrvatske pokriva sve potrebe naših bolesnika, zadovoljavamo princip samodostatnosti, što znači da nema uvoza niti izvoza krvnih pripravaka'', istaknula je Jukić i dodatno objasnila: ''Potrebe za pripravcima pojedinih krvnih grupa opet zavise samo i isključivo o krvnim grupama primatelja, bolesnika koji trebaju transfuzijsko liječenje. Raspodjela zastupljenosti je i među davateljima i među primateljima uglavnom ista jer svatko od nas jest potencijalni primatelj. Mi ponekad dodatno pozivamo nositelje RhD negativnih krvnih grupa jer u ulozi primatelja te osobe smiju primiti samo RhD negativan krvni pripravak, dok RhD pozitivni nositelji mogu biti transfundirani i RhD negativnim i RhD pozitivnim pripravkom''.
'Nema
idealnog kandidata jer je svatko idealan za osobu kojoj je
pomogao u izlječenju'
S obzirom na to koliko ljudi, pogotovo mladih odlazi iz Hrvatske,
neki se pitaju i hoće li to dovesti do negativnih posljedica u
slučaju transfuzijskog liječenja. No, čini se da nema razloga za
brigu.
''Odlazak ljudi iz Hrvatske još se nije negativno odrazio na davalaštvo krvi iako je među njima veći broj mladih ljudi koji su naši potencijalni davatelji krvi. Ali, kako svakodnevno svjedočimo velikom broju plemenitih ljudi koji ne odlaze, nego žive u Hrvatskoj i daruju dio svog zdravlja nepoznatom bolesniku, ne bojimo se za davalaštvo krvi. To su najbolji ljudi, naši najplemenitiji sugrađani, to je 'Hrvatska za 10'! Njih treba prepoznavati kao dobri nukleus zajednice koja kroz to ima i sigurnu budućnost'', poručuje Jukić.
I podsjeća da svaka zdrava mlada osoba u dobi od 18 do 65 godina života može biti davatelj krvi: ''Naravno, s nakanom zaštite zdravlja samog potencijalnog davatelja i sigurnosti primatelja krvi nužno je kod svakog pristupanja darivanju krvi provjeriti zdravstveno stanje osobe koja je pristupila kako bi bili sigurni da ovaj čin ni u kojem slučaju neće naškoditi davatelju, niti nositi potencijalni rizik za bolesnika. Moramo stalno imati na umu da je krvni pripravak lijek biološkog podrijetla i kao takav nosi određene rizike''.
A postoje li idealni kandidati za darivanje krvi ili univerzalni
davatelji krvi, pitamo doktoricu Jukić, koja nam na to odvraća:
''Svi davatelji imaju zajednički nazivnik – dobri ljudi! Nema
idealnog jer je svatko idealan za osobu kojoj je pomogao u
izlječenju. Naime, pravilo struke je liječenje bolesnika krvnim
pripravkom njegove krvne grupe. U slučaju velike hitnosti, a to
je izuzetno rijetko, u prvom trenutku se kreće transfuzijom
koncentrata eritrocita O negativne krvne grupe, ali što je moguće
prije, treba odrediti krvnu grupu primatelja i nastaviti
liječenje pripravkom njegove krvne grupe''.
Gdje, kako i kada darivati krv?
Stoga, za kraj, podsjetnik da krv možete darivati svakodnevno na
organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj
ustanovi. Redovite akcije darivanja krvi provode se u svim većim
radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama … Vrijeme i
mjesto održavanja akcija najavljuju se putem javnih glasila
(novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima.
U Zagrebu, primjerice, darivatelji krvi mogu dati krv svakog dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, u Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka od 7:30 do 19 sati, a subotom od 7:30 – 15 sati.
Podrobnije detalje možete saznati na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Znajte da sam čin darivanja krvi traje najviše desetak minuta, a vama ostaje trajno divan osjećaj osobnog zadovoljstva da ste spasili nečiji život. A znate što kaže ona stara: ''Tko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo!''
