Izbori za Europski parlament uz očekivano slab odziv birača donijeli su i neka iznenađenja koja će se u manjoj ili većoj mjeri odraziti na političku scenu. U prvom redu, razotkrivena je slabost HDZ-a, pokazalo se jačanje desnice koja je na političkom spektru desnija od HDZ-a, SDP se ostvarenim rezultatom neočekivano oporavio, a bivši sudac i politički još uvijek nedefinirani Mislav Kolakušić ušao je na političku scenu na velika vrata.
Jesu li nedjeljni izbori doista bili "pouzdana anketa", kako to vole reći političari i koliko su precizno ukazali na trendove na političkoj sceni, upitali smo iskusnog političkog analitičara Žarka Puhovskog.
'Ovi izbori bili su trening prije prave utakmice'
"Ovi su izbori sigurno važni za trendove, ali ne i za faktičko stanje. To je više bio jedan trening meč prije prave utakmice koja se igra prema drugačijim pravilima. Recimo, na parlamentarnim izborima imamo 10 odnosno 12 izbora (toliko je izbornih jedinica, nap.a.), a to su onda prave utakmice i na njima je situacija drugačija. Međutim, mogu se iščitati neke promjene na ovim izborima, pogotovo one koje su, da tako kažem, europske naravi. Pokazalo se da je Hrvatska dovedena u poziciju tipične europske države u kojoj prevlast imaju stara umjerena desnica i stara umjerena ljevica, a rastu radikalna desnica i populistički naboji", kaže Puhovski.
Na tim je izborima desnica ostvarila velik uspjeh pa se ponovno poteglo pitanje ujedinjenja desnih stranaka, što je u pobjedničkoj euforiji nakon osvojenog mandata spomenula i Ruža Tomašić, nositeljica liste Hrvatskih suverenista.
Profesora Puhovskog smo upitali može li se desnica u Hrvatskoj uopće ujediniti, s obzirom na već desetke sličnih, najavljenih, a propuštenih prilika.
"Po mom sudu, pobjeda desnice najprije se iskazuje velikim uspjehom Mislava Kolakušića koji se, to je potpuno jasno, svojim autoritarnim populizmom pozicionirao desno. To pokazuje da se i kod nas događaju stvari kao i u Europi. Što se tiče ujedinjenja desnice, to je doista komplicirano jer opet će si oni postaviti pitanje "dolazite li vi k nama ili mi k vama?" i mislim da od toga u dogledno vrijeme neće biti puno. No, desnica sada ima dobru priliku na predsjedničkim izborima i za te bi izbore mogli dogovoriti neku zajedničku poziciju, premda mi se to i dalje ne čini vjerojatnim", kaže Puhovski.
'Kolakušić neće u Bruxelles, nema tamo što tražiti'
S obzirom na to da su ovi izbori razotkrili potencijalne slabosti Plenkovićevog umjerenog HDZ-a, Puhovskog smo upitali bi li predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović mogla iskoristiti tu činjenicu da se nakon nedavnog (taktičkog?) približavanja stranci ponovno udalji od nje i skrene više udesno.
"To ovisi o tome tko će biti ostali predsjednički kandidati. Njoj bi u ovom trenutku najviše pomoglo da se kandidira gospodin Milanović jer bi on uveo svjetonazorska pitanja u igru i jednu vrstu huliganskog pristupa što bi njoj kao dami odgovaralo. S druge strane, ako joj protukandidati budu Kolakušić i Miroslav Škoro, onda će njezino igranje na desnicu biti malo kompliciranije nego što je bilo protiv Josipovića", smatra Puhovski.
Složio se kako je znakovito što se upravo u jeku kampanje za europske izbore niotkuda pojavilo ime pjevača Škore kao mogućeg predsjedničkog kandidata bliskog desnici.
"Tako je, najprije se pojavilo Škorino, a sada i Kolakušićevo ime. Ja ne vjerujem da će Kolakušić ići u Bruxelles, jer on tamo nema što tražiti. Koliko razumijem, on se priprema za predsjedničke izbore", kazao je Puhovski za Net.hr.
