U Hrvatskoj je s prvim danom listopada na snagu je stupila Istanbulska konvencija i nakon rasprava koje je povukla prije svog donošenja, sada su uslijedile one koje se tiču njenog provođenja. Naime, aktivistice ženskih prava upozoravaju da Hrvatskoj nedostaje puno toga da bi se Istanbulska provodila kako treba. "Nemamo dovoljan broj skloništa, nemamo 24 satnu liniju za žrtve nasilja, nemamo krizne centre za žrtve seksualnog nasilja, a konvencija sve to propisuje i država će morati uložiti u infrastrukturu", pojsnila je aktivistica Lana Bobić.
Ministrica obitelji Nada Murganić, pak, navodi da je za sve aktivnosti u nacionalnoj strategiji predviđeno 70 milijuna kuna, dok je za samu Konvenciju predviđeno milijun i pol tisuća kuna. Počelo je s edukacijom stručnjaka, kaže ministrica. A radit će se od prevencije do mjera na terenu. "To znači i zapošljavanje i rješavanje stambenog pitanja, i u tom smjeru je i zakon o stambenom zbrinjavanju ima te odredbe", tvrdi Murgnaić.
Kazne pa odšteta
U Hrvatskoj se 90 posto počinitelja obiteljskog nasilja prekršajno kažnjava, no s Konvencijom su stigle i strože kazne pa tako nakon presude žrtvama stiže i odšteta. Da je država spremna tvrdi ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podsjećajući da je još lani uveden novi zakon o zaštiti nasilja u obitelji. "Ustrojili smo odjele za zaštitu žrtavama, omogućili postupke da žrtve ne moraju trpjeti sekundarnu viktimizaciju", dodaje Bošnjaković.
Kako se Konvencija provodi nadzirat će strani stručnjaci, a ukoliko država ne zaštiti žrtve, moći će je tužiti na europskom sudu. Više od nasilja nad ženama, u raspravama oko Istabulske dominirala je rodna ideologija. No, iz Vlade tvrde nema brige ne uvodi se treći rod, objavio je RTL. Hrvatska je Konvenciju ratificirala u travnju, a od danas je 31. država koja će je primjenjivati.
