Otkako je Indexov istraživački novinar Ilko Ćimić otkrio da su "šefovi HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru", što je portal objavio sinoć, zakotrljalo se nekoliko vrlo oštrih reakcija.
S obzirom na razmjere skandala, ako bi se pokazalo točnim ono što je danas za Indeks kazao bivši šef HANFA-e Ante Samodol da je riječ o "korištenju povlaštenih informacija", odnosno o okorištavanju njima, reakcije su još i iznenađujuće malobrojne.
SDP je na društvenim mrežama, prenoseći izjavu Peđe Grbina, konstatirao da je otkriće "višestruko zabrinjavajuće":
"Ova situacija itekako dovodi u pitanje jesmo li s ovakvim ljudima na čelu HNB-a, koji su spremni na lov u mutnome radi vlastite zarade, kao država spremni za ulazak u euro zonu, jer su sve ove radnje tamo apsolutno zabranjene."
Grbin poziva na reakcija Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na čemu se nećemo previše zadržati, jer znamo što se dotičnom Povjerenstvu događalo u posljednje vrijeme, smanjivši mu manevarski prostor.
Predsjednik SDP-a je, međutim, pozvao i na to da:
"Savjet HNB-a iskoristi svoje ovlasti iz Zakona o HNB-u i pokrene postupak i predloži njihovo razrješenje Hrvatskom saboru."
"Sve manje od toga pokazat će da je naš sustav kontrole banaka upravo onakav kakvim ga ljudi smatraju - nikakav. Razrješenje i sankcioniranje odgovornih za ovu svinjariju je minimum minimuma kojeg očekujemo!", ustvrdio je Grbin.
Osim Samodola i Grbina, zasad je reagirao još sam Zvonimir Troskot, zastupnik u Saboru MOST-a, koji "traži hitnu sjednicu saborskog Odbora za financije na koju bi bili pozvani guverner Vujičić i zamjenica guvernera Švaljek, a sve nakon otkrića Indexa kako su zaposlenici HNB-a trgovali vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor HNB bio zadužen".
O čemu je točno riječ?
Indexov Ilko Ćimić otkrio je "više od 400 transakcija" vrijednih više od deset milijuna kuna koje su ljudi iz HNB-a obavili na ime trgovanja vrijednosnicama banaka. Index podsjeća na notornu činjenicu da Europska središnja banka totalno zabranjuje isto takvo ponašanje vlastitih službenika.
HNB, između ostalog, obavlja nadzor nad bankama, redovito prikuplja podatke od banaka, što su ove HNB-u dužne dostavljati, prati njihovo poslovanje, analizira podatke… To, logično, znači da nadležne osobe u HNB-u raspolažu mnoštvom povjerljivih informacija koje javnosti nisu i ne trebaju biti poznate.
Samodol stoga kaže da su dotični službenici u tom slučaju ne insajderi, nego "superinsajderi koji izravno utječu na kreiranje monetarne politike":
"Ključna stvar je u činjenici da je HNB supervizor banaka, ali isto tako provodi monetarnu politiku kojom može izravno utjecati na financijski položaj banke, u ovom slučaju izdavatelja vrijednosnica u koje ulažu zaposlenici HNB-a. Za razliku od Hanfe koja je puki policajac na tržištu kapitala i nema instrumente monetarne politike, HNB ima dvostruku moć."
"Drugim riječima, kad zaposlenik HNB-a, a naročito član Savjeta HNB-a, kupi neki vrijednosni papir od banke, može npr., unatoč utvrđenim nepravilnostima u poslovanju banke, staviti svoj financijski interes ispred zakona i tako propustiti djelovati po zakonu, a sve da bi sačuvao svoj ulog u dionice ili obveznice", komentirao je Samodol.
Index s razumljivom dozom taktičnosti od sinoć u ovom kontekstu spominje i potencijalno "kazneno djelo zlouporabe povlaštenih informacija" (članak 259. Kaznenog zakona). To bi u tom slučaju bilo i ono što HANFA objašnjava kao pojam "povlaštene informacije", a čime se vrlo detaljno bave i nadležna tijela i uredbe EU-a.
Konkretno, Index je, nakon što je proučio određenu dokumentaciju Središnjeg klirinškog i depozitarnog društva (SKDD), uočio da su od početka 21. stoljeća deseci službenika HNB-a trgovali vrijednosnicama banaka. Indeks navodi da su među njima i sadašnji guverner Boris Vujčić, njegova zamjenica Sandra Švaljek, a navodi još i bivše viceguvernere, aktualne i bivše direktore unutar HNB-a i "ostale zaposlenike".
"Guverner i članovi Savjeta HNB-a nisu imatelji dionica ili udjela u pravnim osobama koje HNB nadzire. Također, guverner, članovi Savjeta i izvršni direktori dužni su se u redovnim intervalima očitovati, odnosno potvrditi da nisu u sukobu interesa u odnosu na relevantne zakone i zakonske odredbe", stajalo je u prvom odgovoru HNB-a iz čega proizlazi da dosad nitko nije procesuiran zbog trgovanja vrijednosnim papirima banaka unutar HNB-a", odgovorili su iz HNB-a Indexu na upit.
U nastavku, što se guvernera Vujčića tiče, objasnili su da je on dionice dviju banaka kupio još u 1990-ima dok "još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a", usto, u vrijeme dok Zakon o HNB-u još nije zabranjivao ovo što zabranjuje sad. HNB sad ističe čak i to da je "upravo novo rukovodstvo HNB-a 2000. "potaklo takve zakonske izmjene kojima se "guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB".
Guverner HNB-a, stoga ispada, prodao je svoje dionice prije stupanja na snagu takvih novih pravila, što se tiče EU-a, ekstremno važnih za poštovanje.
Sa Sandrom Švaljek stvari je HNB ovako objasnio; ona je od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, a 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Bank d.d. i držala ih je do dospijeća 2017. godine, odnosno do isplate obveznice.
"Ne postoji zakonsko ograničenje koje bi određivalo da član Savjeta Hrvatske narodne banke ne može biti imatelj obveznice, odnosno dužničkog vrijednosnog papira pravne osobe kojoj Hrvatska narodna banka izdaje odobrenje za rad ili čije poslovanje nadzire", stoji u objašnjenju HNB-a.
Indeks objašnjava da HNB smatra da se Zakon o HNB-u drugačije odnosi na dionice banaka i na obveznice banaka u ovom kontekstu. A to onda sa sobom otvara još neke stvari o kojima dalje piše Indeks.
